Limfni čvor

Izvor: Wikipedija
Struktura limfnog čvora

Limfni čvorovi (lymphonodi, nodi lymphatici) su limforetikulski organi uključeni u tok limfe, smješteni posvuda po tijelu (osim u središnjem živčanom sustavu), osobito na sjecištima limfnih žila iz pojedinih područja tijela (regionalni limfni čvorovi). Obavijeni su vezivnom čahurom, koja u unutrašnjost šalje razgranjene pretince (trabekule). Prostore između njih ispunjava retikulsko vezivo u kojem su nakupljeni limfociti (limforetikulsko tkivo kore i moždine) i kroz koje teče limfa (limfni sinusi).

Opis[uredi | uredi kôd]

Biopsija limfnog čvora

Kora ima vanjsku zonu (sekundarni limfni čvorići i difuzno limfno tkivo među njima sadrže limfocite B) i unutrašnju (parakortikalnu) zonu (parakorteks, difuzno limfno tkivo koje sadrži limfocite T, zona ovisna o timusu). Moždina (meduča) se neposredno nastavlja na koru u obliku razgranjenih i međusobno povezanih moždinskih (medularnih) tračaka (difuzno limfno tkivo, sadrži limfocite B).

Limfni sinusi su široki, nepravilni prostori (usporen protok limfe povoljan za izmjenu limfocita i fagocitnu aktivnost), nepotpuno obloženi spljoštenim retikulskim (litoralnim) stanicama. Njihov lumen je premošćen retikulskim stanicama (sposobnost fagocitoze) retikulskim vlaknima i makrofagima. Kroz čahuru ulaze u limfni čvor aferentne limfne žile i dovode limfu koja sukcesivno prolazi kroz limfne sinuse smještene između čahure i kore (periferni supkapsularni ili marginalni sinusi), između kore i trabekula (kortikalni, peritrabekularni ili intermedijarni sinusi) i između moždinskih trčaka (moždinski ili medularni sinusi).

Raspodjela limfnih čvorova po ljudskom tijelu

U hilusu se svi moždinski sinusi stječu u eferentne limfne žile. Krvne žile ulaze na hilusu, granaju se u trabekulama i moždinskim sinusima i čine kapilarnu mrežu oko zametnih centara limfnih čvorića u kori.

Uloga[uredi | uredi kôd]

Funkcije limfnih čvorova su:

  1. Filtriranje limfe fagocitozom (retikulske stanice i slobodni makrofagi) stranih stanica i njihovih fragmenata (zadržavanje malignih stanica koje metastaziraju), bakterija, virusa, egzogenih pigmenata, toksina i antigena.
  2. Proizvodnja limfocita B, plazma stanica i protutijela.
  3. Recirkulacija limfocita sa smještanjem limfocita B i T u određene zone.

Ljudi imaju otprilike 500-600 limfnih čvorova raspoređenih po cijelom tijelu (ispod pazuha, vrata, prsa, abdomena i preponu)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Medicinski leksikon; leskikografski zavod "Miroslav Krleža", 1990.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Limfni čvor