Lipanjska džamija u Gračanici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lipanjska džamija
Lipanjska džamija Gračanica.jpg
Lokacija Gračanica,
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 19. stoljeće
Renoviran 1935.
1996.
Religija islam

Lipanjska džamija (poznata i kao Hadži Džaferova džamija), džamija u Gračanici, u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Tuzlanskog muftiluka. Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda financirala rasvjeta i izdvajao dodatak plati imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je, da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerovatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano pod Lipom. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. godine. Džamija danas nema svoju vakufnamu, jer je izgubljena.[1]

Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934.-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta nova džamija sa drvenim minaretom.[2] Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine. Godine 2011. džamija je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Lipanjska džamija. Gračanički glasnik. Pristupljeno 9. 2. 2017
  2. M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom. Pristupljeno 9. 2. 2016
  3. Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]