Vidi kôd stranice Ličko-krbavska županija

[[Datoteka:Disambig.svg|23px]] ''Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena [[Trojednica|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Za suvremenu županiju vidi: [[Ličko-senjska županija]].''
{{Povijesna županija
|ime=Ličko-krbavska županija
|ime_genitiv=Ličko-krbavske
|grb=Coa_Hungary_County_Lika-Krbava_(history).svg
|karta=KoH-CS-Lika-Krbava.svg
|sjedište=[[Gospić]]
|broj stanovnika=204.710 ([[1910.]])
|površina=6.211 km<sup>2</sup>
|stara karta=Lika-Krbava County Map.jpg
}}
'''Ličko-krbavska županija''' ([[mađarski jezik|mađ.]] Lika-Krbava vármegye) bila je [[županija]] unutar [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]], u sastavu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] u [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskoj Monarhiji]]. Središte županije bio je [[Gospić]].

== Zemljopis ==
Ličko-krbavska županija graničila je s [[Dalmacija|Dalmacijom]] koja je pripadala [[Austrija|Austriji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod zajedničkom austro-ugarskom upravom, te [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječkom županijom]] koja je pripadala Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Županija je izlazila na [[Jadransko more|jadransku]] obalu. Oko [[1910.]] imala je površinu od 6.211 km<sup>2</sup>.

== Povijest ==
Uvjeti za stvaranje Ličko-krbavske županije ovim njezinim granicama nastali su ukidanjem [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i njezinim pripajanjem Hrvatskoj i Slavoniji [[15. srpnja]] [[1881.]] 

Ličko-krbavska županija je osnovana 5. veljače 1886., na temelju Zakonske odredbe [[sabor|Hrvatskog sabora]] "ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih", od teritorija nekadašnjih graničarskih pukovnija Gospićke i Otočke, a obuhvaćala je područje Ličkog okružja i općine [[Brinje]], [[Jezerane]] i [[Krivi Put]] brinjskog kotara s gradom [[Senj]]om, te imala sjedište u [[Gospić]]u.<ref name="ARHINET">[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1403 ARHINET - Ličko-krbavska županija]</ref> 

Nakon [[raspad Austro-Ugarske|raskidanja državno-pravnih veza]] s Austrijom i Ugarskom odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] iz [[1918.]] i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske. Županijska uprava formalno je prestala Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN 92/1922, od 28. travnja 1922.), koja je provedena 1924. godine. Sljednik županije bila je [[Primorsko-krajiška oblast]] u Karlovcu.<ref name="ARHINET" />

== Uprava ==

Županijska oblast bila je zadužena za poslove javne uprave županije ako nisu pripadali vladi, županijskoj skupštini, upravnom odboru i [[kotar]]skim oblastima. Na čelu se nalazio podžupan, imenovan od bana na prijedlog velikog župana kojemu je podređen. Najvažniji poslovi odnosili su se na održavanje javnog mira i poretka u skladu sa zakonima, rješavanje sporova kotareva i općina u drugoj molbi te u pitanjima gradnji, sabiranju milodara, eksproprijaciji, ženidbenim dozvolama i izdavanju putovnica, dozvola za plovidbu rijekama.<ref name="ARHINET" />

Veliki [[župan]] bio je predstavnik izvršne vlasti i vladin povjerenik imenovan od kralja na prijedlog [[ban]]a. Imao je nadzornu ulogu nad samoupravom, političkom i kotarskom upravom. Održavao je županijske skupštine, imao nadzor nad činovnicima i upraviteljima. Županijska skupština članstvo je dobivala izborom ili putem imenika oporezovanih građana (o kojima odlučuje verifikacioni odbor). Članstvo se biralo svake 3 godine na 6 godina. Skupštinom je predsjedao župan.<ref name="ARHINET" /> 

Djelokrug skupštine: donošenje statuta, rasprave o predmetima od javnog interesa te obraćanje [[Sabor]]u peticijama, rješavanje teritorijalnih sporova općina i sporova niže uprave, uprava županijskom imovinom, izbor verifikacionog i upravnog odbora, nadzor nad općinskom, kotarskom i županijskom upravom. Od 1902. rješava i pitanja vezana uz komasaciju.<ref name="ARHINET" /> 

Upravni odbor uređen je zakonom od 5. veljače 1886. i preinakom 28. prosinca 1886., a članom su mogli biti birani od skupštine i po funkciji. U djelokrugu je imao poslove autonomne javne uprave, porezne i disciplinske poslove, a a podređeni su mu općinski organi. Na čelu mu je bio veliki župan.<ref name="ARHINET" />

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[1910.]] ova je županija imala 204.710 stanovnika, a prema jeziku kojim su govorili bili su ovako podijeljeni:

*[[Srpski jezik]]: 104.036
*[[Hrvatski jezik]]: 100.346
*ostali

== Upravna podjela ==
Županija se dijelila na 9 upravnih kotara i 31 općinu:<ref name="ARHINET" /> 
# kotar [[Gospić]] s političkim općinama: Gospić, [[Smiljan]], [[Lički Osik|Osik]], [[Medak]] i [[Karlobag]], 
# kotar [[Gračac]] s politčkim općinama: [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]], Gračac, [[Bruvno]] i [[Lovinac]], 
# kotar [[Udbina]] s političkim općinama: Udbina i [[Podlapac]], 
# kotar [[Perušić]] s političkim općinama: [[Klanac]], [[Kosinj]] i Perušić, 
# kotar [[Korenica]] s političkim općinama: [[Bunić]], Korenica, [[Ličko Petrovo Selo|Petrovo Selo]] i [[Zavalje]], 
# kotar [[Otočac]] s političkim općinama: Otočac, [[Sinac]], [[Vrhovine]], [[Škare (Otočac)|Škare]], [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i [[Brlog (Otočac)|Brlog]],
# kotar [[Senj]] s političkim općinama: [[Jablanac]], [[Sveti Juraj (Senj)|Sveti Juraj]] i [[Krivi Put]], 
# kotar [[Donji Lapac]] s političkim općinama: Donji Lapac i Srb[[,]] 
# kotar [[Brinje]] s političkim općinama: Brinje i [[Jezerane]]. 

Bitnijih promjena unutar navedene podjele nije bilo do kraja postojanja županije.

== Poveznice ==
* [http://www.nasa-lika.com/forum/index.php?topic=1588.0 Ličko-krbavska županija u identitetu Like - Od ranosrednjovjekovnih župa do Ličko-krbavske županije]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatsko-slavonske županije}}

[[Kategorija:Županije u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]
[[Kategorija:Gospić]]
[[Kategorija:Lika]]
[[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Kraljevine Jugoslavije]]