Ljiljana Llilli Koci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ljiljana Llilli Koci (Zemun, 24. svibnja 1967. godine) je hrvatska fotografkinja, slikarica, kiparica, pjesnikinja te spisateljica, albanskog porijekla.[1]

Biografija[uredi VE | uredi]

Ljiljana Llilli Koci rođena je 24. svibnja 1967. godine u Zemunu u albanskoj obitelji, dinastiji tradicionalnih obrta filigrana i fotografije. U fotografskom studiju svoga oca Rudolfa u Zemunu od najranije dobi, stječe dragocjena iskustva o tajnama fotografskog umijeća. Otac kao mentor potiče njezinu kreativnost i stvaralački duh i ona 1984. završava Školu fotografije za otvaranje vlastitog obrta. Uz obrtničku školu, 1986. završava i Prvu zemunsku gimnaziju, društveno-prirodnih znanosti, odsjek kemije, te na Prirodno matematičkom fakultetu u Beogradu upisuje studij fizike. U Zagrebu 1995.god.diplomira slikarstvo, vlasnica je multimedijalnog studija do 2005.godine, a 2016. diplomira kiparstvo.

Od 1986. godine izlaže svoje fotografije u Beogradu kao samostalna fotografkinja. Do 1991. godine vodi fotografski studio u Zemunu, zatim se seli u Zagreb, grad svoje majke Karoline, gdje osniva obitelj i postaje majkom dvije kćeri. U Centru za likovni odgoj, 1995. godine u Zagrebu, diplomira slikarstvo. Do 2005. godine vlasnica je fotografskog multimedijalnog studija u Zagrebu, zatim se u potpunosti posvećuje umjetnosti.Nastupa na književnim i pjesničkim festivalima. Završava Master class crtanja kod akademskog slikara profesora Ambroz Orošija. U Centru za likovni odgoj u Zagrebu diplomira kiparstvo kod profesora Leonarda Dokše 2016 godine.

Kulturni doprinos[uredi VE | uredi]

Od 2005. postaje aktivistica i suradnica Unije zajednice Albanaca u Republici Hrvatskoj, gdje uvodi značajne projekte na polju kulturne autonomije Albanaca u RH. Suosnivačica je "Udruge albanskih žena grada Zagreba –Drita", od 2007. do 2013. je dopredsjednica. Kao organizator uvodi inovativne tematske projekte na polju znanosti, umjetnosti i kulture, kao što su: "Uloga albanske žene u Kanunu Leke Dukađinija", "Albanska žena u umjetnosti i znanosti", "Albanska žena u medicini", "Položaj albanske žene u suvremenom društvu", te organizira glazbene koncerte ozbiljne glazbe te albanske starogradske pjesme sa albanskim izvođačima. Autorica je mnogih tekstova na internetskim portalima, i vanjska dopisnica kulturnih aktivnosti albanaca u Republici Hrvatskoj u najčitanijim dnevnim časopisima Kosova i Albanije u kolumnama "Dani albanske kulture u Zagrebu".

Od 2011. je članica Vijeća albanske nacionalne manjine grada Zagreba gdje nastavlja i sudjeluje u projektima poticaja mladih albanskih umjetnika, etnografske izložbe albanskih narodnih nošnji, medijalne večeri albanske poezije i drugo. Na lokalnim izborima u Zagrebu, dobila je mandat za članicu Vijeća albanske nacionalne manjine grada Zagreba 2011, te je 2015. ponovno izabrana na četiri godine. Od 2015. dopredsjednica je UNIJE Zajednice albanaca grada Zagreba i zagrebačke županije.

Od 2012. sudjeluje u Gornjogradskom književnom festivalu, međunarodi festivala za pisce. 2016.god 4.Gornjogradski književni festival osniva Odbor (Ljiljana Koci, Marijan Grakalić, Boris Perić) koji je ustanovio književnu nagrada za urbanu književnost "Zvonimir Milčec".

Od 2005. sudjelovala je na nekoliko značajnih međunarodnih konferencija: "Prva konferencija albanske dijaspore Svijeta" (Italija, Rimini), "Regionalni lobi žena za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Europi", "Žene u izgradnji mira: pristupanje pravosuđu za žene u post konfliktnim zemljama" (Zagreb, 2012); a na "Prvoj konferenciji kulturne mreže Jugoistočne Europe", održala je temu "Umjetnost kao prepoznavanje većine i manjine" (Zagreb, 2014).Od 2016. sudjeluje u međunarodnom projektu koji organiziraju pjesnici"Stop govoru mržnje nad ženama" .

Urednica je nekoliko knjiga. Multimedijalna je autorica u kazališnom spektaklu "Večer albanske poezije" (Zagreb, 2013). U Društvu albanskih umjetnika Hrvatske – DEA, uvodi nove projekte: "Bogatstvo različitosti", "Biblioteka DEA" i "Festival kosovskog filma". Od 2014. predsjednica je Društva albanskih umjetnika Hrvatske "Dea".

U sklopu "Balkanskog književnog glasnika", u međunarodnom projektu za mlade, pod pokroviteljstvom EU, UN, UNICEF, UNESCO i PBF, "Pisci za budućnost", izabrana je za nadzornicu Komisije za dodjeljivanje književnih nagrada (2015). Prevela je s albanskog na hrvatski jezik značajnu knjigu "Istaknute albanske žene" autorice Edi Shukriu koja je publicirana 2017.


Umjetnički rad[uredi VE | uredi]

Od 1994. autorica je mnogobrojnih plakata i naslovnica knjiga. Dizajnerica je nakita plemenitih kovina. Sudjeluje u likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu. Piše i publikuje prozu i poeziju. Nastupa kao pjesnikinja i pisac na mnogim festivalima. Ralizirala je multimediju za dvije kazališne predstave: "Mladosti reci to pjesmom" i "Želim nalikovati orlu". Značajne izložbe u likovnoj i medijalnoj umjetnosti su joj: "Moj svijet" (2011), "Žena" (2012), "Fotografskim okom i slikarskim kistom" (2013), "Misterij žene" (2013), "Labirinti" (2014), "Misao me oblikuje" (2015). Njezina slika "Intelligence" iz ciklusa "Misterij žene", ulje na platnu, dobila je od Umjetničkog instituta u Španjolskoj specijalnu nagradu (2014). Likovni kritičar Stanko Špoljarić karakterizirao je njezin likovni izričaj kao "fovizam", a Mladen Medar, kustos i ravnatelj Gradskog muzeja u Bjelovaru, usporedio je Llilli Koci kao:

Wikicitati „ Llilli Koci je hrvatsko-albanska umjetnica koja svojim umijećima likovnosti i fotografije nevjerojatno podsjeća na Doru Maar.”
()

Nastupala je kao gošća u mnogobrojnim televizijskim i radio emisijama u Hrvatskoj i inozemstvu. HRT je snimio portret-reportažu o njezinom značajnom kulturnom, društvenom i humanom doprinosu na mnogim poljima te o njezinom stvaralaštvu pod nazivom njezine životne krilatice: Ljiljana Llilli Koci "Imaš samo jedan život" (HRT,2011).

Književnost[uredi VE | uredi]

Gornjogradski književni festival: "Okom fotografa"(2015) , "Budi tiho", " Smirujem glad"(2016), Kačaci(2017), Niko joj ne zna žicu kao ja (2018).

Kultura snova : "Kućica za lutke", "Gibson 335" (2019)

Milenijska riječ: "Maleni gusari" (2018)

Europski poetski festival: "Krive su trešnje" (2019)

Planet POEZIJA: "Dodir" (2018)


Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]