Prijeđi na sadržaj

Lovrenc Prager

Izvor: Wikipedija

Lovrenc Prager (Beč, oko 1728.Ljubljana, 1791.), slovenski arhitekt.

Dvorac Sela kraj Ljubljane pripisuje se Lovrencu Prageru

Godine 1739. kao zidarski palir upisao se na bečku Umjetničku akademiju, gdje je studirao kod Johanna Adama Loschera. Kasnije je u Beču obavljao službu dvorskog crtača kod arhitekta Nikolausa Pacassija. U to je doba nadzirao izgradnju kovnice novca u Grazu, koju je projektirao Joseph Hueber.

U Sloveniji se prvi put spominje 1761. godine u svezi gradnje dvorca Novo Celje kod Žalca, a iste je godine primljen u ljubljanski zidarsko-klesarski ceh. Od 1776. godine bio je vođa toga ceha. Najznačajnija djela ostavio je u Ljubljani i okolici.

Najreprezentativnija djela su mu: Jahaća škola u Ljubljani (1765.), proštenjarska crkva sv. Ane u Tunjicama (1761. – 66.) i crkva sv. Ivana Krstitelja u Gabrju kraj Ljubljane (1762. – 63.)

Od atribuiranih djela ističu se: gradnja Desselbrunnerova dvorca Sela kraj Ljubljane (1765.) obnova dvorca Dol kraj Ljubljane, crkve sv. Roka u Brežicama, župna crkva u Žužemberku (1768., kasnije pregrađena), župna crkva u Raki (1770. – 79), pregradnja proštenjarske crkve sv. Kuzme i Damjana u Krki, proštenjarska crkva u Slinovcama (1777.), Marijina crkva u Petrovču (1760-ih), župna crkva sv. Jakoba u Galiciji (1772. – 82.) i crkva u Belim Vodama kod Šoštanja (1775.).[1]

U Hrvatskoj mu se pripisuje izgradnja župne crkve sv. Lovre u Vivodini (1753. – 57.).[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Metoda Kemperl, Korpus poznobaročne sakralne arhitekture na slovenskem Štajerskem[neaktivna poveznica], Ljubljana 2007. elektroničko izdanje 978-961-237-207-1
  2. Metoda Kemperl, Lovrenc Prager - arhitekt župne crkve sv. Lovre u Vivodini[neaktivna poveznica], Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 29, 2005.

Literatura

[uredi | uredi kôd]