Lučka manipulacija

Izvor: Wikipedija

U hrvatskom lučko-transportnom žargonu manipulacija je izraz za pretovar i prekrcaj - preslagivanje tereta između brodova, vozila i skladišta. S obzirom na tehnološki smjer, razlikuju se sljedeće

luka

Pretovarne manipulacje[uredi | uredi kôd]

Iskrcaj[uredi | uredi kôd]

Ukrcaj[uredi | uredi kôd]

  • vagon-brod
  • kamion-brod
  • prikolica-brod
  • skladište-brod

Prekrcaj[uredi | uredi kôd]

  • brod-brod

Uskladištenje[uredi | uredi kôd]

  • vagon-skladište
  • kamion-skladište
  • kontejner-skladište (pražnjenje kontejnera)

Iskladištenje[uredi | uredi kôd]

  • skladište-vagon
  • skladište-kamion
  • skladište-kontejner (punjenje kontejnera)
  • skladište-skladište (preslagivanje unutar skladišta)

Punjenje kontejnera[uredi | uredi kôd]

(uključuje i skladište-kontejner)

  • vagon-kontejner (punjenje kontejnera)
  • kamion-kontejner (punjenje kontejnera)

Pražnjenje kontejnera[uredi | uredi kôd]

(uključuje i kontejner-skladište)

  • kontejner-vagon
  • kontejner-kamion

Vrlo je velik broj tipičnih operacija, tehnologija i opreme kojom se navedene manipulacije ostvaruju, zavisno od:

Vrste robe[uredi | uredi kôd]

Generalni (opći) teret[uredi | uredi kôd]

se razlikuje po načinu pakovanja:

      • nepakovan (npr. vozila, trupci, kamni blokovi i sl) - najčešće u klasi teških tereta
      • kartoni
      • vreće
      • bale
      • svežnjevi (npr. cijevi, metalnih profila i sl.)
      • posude (velike boce, bačve i dr.)
      • dugačka roba (šinje, profili, role i dr.)
      • strojevi i konstrukcije
      • drvena građa (meka i tvrda)
      • kabasta roba (lagana roba velikog volumena)

Sipki teret[uredi | uredi kôd]

(žito, umjetno gnojivo, ugljen, rudače, minerali, kemijski proizvodi i dr.)

Tekući teret[uredi | uredi kôd]

(posebnu skupinu čine nafta i derivati)


Teški teret[uredi | uredi kôd]

      • kameni blokovi
      • teška vozila
      • konstrukcije

Integralni teret[uredi | uredi kôd]

Suvremeni transport zahtijeva integriranje generalnog tereta u što veće transportne jedinice, jer cijena pretovara pada s porastom težine transportnih jedinica. Klasični generalni teret zahtijeva puno radne snage, a manipulira se sporo, podložan je oštećenju i krađi, stoga je skup i u suvremenom transportu ograničava se samo na robe koje se ne mogu kontejnerizirati. Tvrtke koje svoje proizvode skladište u kontejnere, značajno snizuju cijenu transporta ne samo u svom dvorištu, nego i na čitavom transportnom putu. Suvremena proizvodnja (često proizvodnja "bez skladišta") zahtijeva primjenu integralnog transporta po principu door-to-door (od vratiju do vrata) kako u otpremi, tako i u dopremi sirovina.

Prvi stupanj integracije robe je paletizacija, koja se kombinira s kontejnerizacijom, tj. kontejneri se pune robom na paletama a ne generalnim teretom, što značajno ubrzava i pojeftinjuje manipulaciju punjenja i pražnjenja kontejnera.

Ostaju za spomenuti još tzv. specijalni teret, tj posebne pošiljke, koje se po težini, opasnosti, povjerljivosti ili drugim svojstvima izdvaja iz uobičajenih organizacijskih shema. Posebnu i čestu kategoriju čini

Opasni teret[uredi | uredi kôd]

koji može biti:
    • zapaljivi
    • jetki (nagrizajući ili na drugi način agresivan)
    • otrovni
    • eksplozivni
    • zračeći
    • zagađujući

Osjetljiva roba[uredi | uredi kôd]

od koje su najznačajnije vrste:
    • smrznuti teret (meso, riba i dr.)
    • kondicionirani (npr. povrće i voće u dozrijevanju i sl.)
    • lomljiva roba
    • skupi uređaji, zbirke i uzorci, umjetnine, unikati i sl.


Uz navedene manipulacije kojima se konkretno ostvaruje tijek robe kroz luku (a osim brodskih, ostale su prisutne i na kopnenim terminalima), luka redovito obavlja i čitav niz pomoćnih i uslužnih djelatnosti, odnosno:

Usluge i/ili oplemenjivanje robe[uredi | uredi kôd]

  • pakovanje, paletizaciju i depaletizaciju
  • uzorkovanje i prebiranje robe
  • usluge na drvenoj građi (obrezivanje, čelenje, sušenje, sortiranje, pakovanje i dr.)
  • prepakiranje
  • soljenje kože
  • razne industrijske usluge (prženje kave, dozrijevanje voća i sl.)


U suvremenom transportu teži se prema unificiranju transportnih jedinica primjenom kontejnerizacije (u kontenerima primjerice, zavsno o opsegu prometa i cijeni robe može biti isplativo prevoziti i sipki teret), čime se smanjuje broj i šarolikost lučke opreme i manipulacija, no unatoč tome još uvijek ostaje široka lepeza tehnoloških postupaka i operacija kojima se manipulacije ostvaruju, zavisno od strukture prometa luke, kojoj se prilagođava i infrastruktura i oprema. Tome treba dodati i različitost vrste brodovlja, a time i tehnologija kojima se oni opslužuju.

Manipulacije naručuju korisnici lučkih usluga obavještavajući davatelja lučke usluge o tome tko će za njih snositi troškove, koristeći sljedeće kratice uobičajene u transportu i špediciji:


  • liner terms (linijski uvjeti) - troškove ukrcaja, slaganja u brodu i iskrcaja snosi brod.
  • F.I. (free in)- troškove ukrcaja snosi krcatelj
  • F.O. (free out)- troškove iskrcaja snosi primatelj.
  • F.I.O. (free in and out)- troškove ukrcaja i iskrcaja snosi krcatelj odnosno primatelj.
  • F.I.O.S. (free in and out and stoved) - troškove ukrcaja i iskrcaja te slaganja tereta u brodu, odnosno uz bok broda pri iskrcaju, snosi snosi krcatelj odnosno primatelj.
  • F.I.O.T. (free in and out trimmed)- troškove ukrcaja,iskrcaja i poravnavanja tereta u brodu snosi krcatelj odnosno primatelj.
  • F.I.O.S.T. (free in and out, stowed and trimmed) - troškove ukrcaja,iskrcaja slaganja i poravnavanja tereta u brodu snosi krcatelj odnosno primatelj.


Vidi još[uredi | uredi kôd]