Mackenzie
| Mackenzie | |
|---|---|
| Rijeka | |
 | |
 Zemljovid porječja Mackenzia | |
| Položaj | |
| Države | Kanada |
| Naselja | Fort Providence, Fort Simpson, Tulita, Norman Wells |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 1 650 / 4 241[1] km |
| Površina porječja | 1 805 200[1] km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 9,910 m3 |
| Plovna od – do | Od ušća do 3 200 km uzvodno, od svibnja do rujna |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Veliko ropsko jezero (Sjeverozapadni teritoriji) |
| • Nad. vis. | 156 m |
| • Koord. | 61°11'37,0"N, 117°20'51,7"W |
| Ušće | Zaljev Mackenzie (Arktički ocean) (delta) |
| • Koord. | 69°11'51,7"N, 135°1'19,2"W |
| Slijev | Arktički sliv |
| Ulijeva se u | Boforovo more |
| Pritoci | desne: Velika medvjeđa rijeka lijeve: Liard, Keele, Arktička crvena rijeka, Peel |
Mackenzie je najveća rijeka u Kanadi, i drugo po veličini porječje Sjeverne Amerike nakon porječja Mississippi - Missouri.[1]
Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]
Ako se konvencionalno računa da je izvor rijeke Veliko ropsko jezero tad je Mackenzie je dug 1 650 km,[1] ali ako se računa da joj je izvor Rijeka Finlay koja se ulijeva u Jezero Williston a istječe Velika medvjeđa rijeka koja je glavni izvor voda Velikog ropskog jezera, tad je ukupna dužina rijeke 4 241 km.[1] Mackenzie od Velikog ropskog jezera teče gotovo pravilno u smjeru sjeverozapada, da se nakon toga s velikom deltom ulije u Boforovo more.
Mackenzie sa svojim pritokama ima porječje veliko oko 1 805 200 km², a to je površina gotovo jednaka kao Meksiko.[1]
U porječju Mackenzie ima nekoliko velikih rijeka, čiji bazeni pokrivaju ogromne šumovite ravnice sjeveroistočne Britanske Kolumbije i sjeverne Alberte. To su rijeke; Liard (porječje oko 277 100 km²), Peace (302 500 km²) i Athabasca (95 300 km²), pritoke s istoka su puno kraće, one sve izviru s područja znanog kao Kanadski štit. U porječju su i nekoliko velikih jezera; Veliko ropsko jezero (28 570 km²), Veliko medvjeđe jezero (31 340 km²) u Sjeverozapadnim teritorijima i jedno manje Jezero Athabasca (7 925 km²) između Alberte i Saskatchewana.[1]
Rijeka Mackenzie ima uglavnom vrlo široko korito, od 1,6 do 3,2 km, s pojedinim dijelovima gdje se korito širi na 4,8 - 6,4 km. Na svom cijelom toku ima snažan i veliki protok, na svom ušću u Arktički ocean formira veliku trokutastu deltu duboku 190 km, od sjevera prema jugu, a široku 80 km.[1] Mackenzie je plovan do preko 3200 km uzvodno, ali samo od svibnjaa do rujna, dok je zimi okovan debelim slojem leda.
Klimatske karakteristike[uredi | uredi kôd]
Porječje Mackenzia ima hladnu subarktičku klimu, tako da je to vrlo rijetko naseljen kraj, ali je upravo zbog tog i jedan od rijetkih velikih netaknutih dijelova svijeta, u kojem je opstao raznoliki biljni i životinjski svijet.[1]
- Rijeka je dobila ime po britanskom moreplovcu Alexandru Mackenziju (1764. – 1820.) koji ju je istražio i oplovio 1789.