Macronectes
| Macronectes | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Procellariiformes |
| Porodica: | Procellariidae |
| Rod: | Macronectes (Richmond, 1905)[1] |
| Vrste | |
| Macronectes giganteus | |
Macronectes je rod ptica iz porodice zovoja i sastoji se od dvije vrste koje su veće nego druge vrste zovoja i nalikuju na albatrose. Naziv Macronectes dolazi od grčke riječi macros što znači dug i nēktēs što znači plivač. Ove ptice žive na južnoj polutci Zemlje. Teške su 3-8 kg. Imaju raspon krila 150-210, a duge su 80-100 cm. Uglavnom su mužjaci veći od ženki. Ptice dobro lete, a i s lakoćom hodaju na kopnu. Hrane se lignjama, rakovima, tuljanima, strvinama i nekim pticama (npr. albatrosi, pingvini...), te agresivni su grabežljivci i strvinari. Ukupna populacija ptica ovog roda je oko 120 000 jedinki.
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Ove ptice uvijek polažu jedno jaje. Kao gnijezdo služi iskopana rupa dubine 50 cm. Ptić se izlegne za 60 dana. Perje dobiva s četiri mjeseca. Spolno je zrel sa 6-7 godina.
Taksonomija[uredi | uredi kôd]
Do 1966. smatralo se da postoji samo jedna vrsta u rodu Macronectes. Tada je rod podijeljen na dvije vrste: Macronectes giganteus i Macronectes halli.
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Macronectes giganteus jede kraljevskog pingvina
-
-
Macronectes giganteus s mladim ptićem
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Brands, S. (2008)