Magnolijolike
| Magnolijolike | |
|---|---|
 Eupomatia bennettii, porodica Eupomatiaceae | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Nadred: | Magnolianae |
| Red: | Magnoliales Bromhead |
| Baze podataka | |
Magnolijolike (Magnoliales) red su cvjetnica iz nadreda Magnolianae. Obuhvaćaju šest porodica i više od 3000 vrsta, pretežno drvenastih biljaka tropskih i suptropskih područja. Među najbrojnijima su Annonaceae i Myristicaceae, dok su Degeneriaceae, Eupomatiaceae i Himantandraceae mnogo manje skupine. WFO trenutačno priznaje šest porodica, a isti opseg potvrđuju suvremene filogenomske analize magnoliida.[1]
Pripadnici reda uglavnom su stabla, grmovi ili drvenaste penjačice. Listovi su jednostavni i najčešće naizmjenični, često raspoređeni u dva reda; rub lisne plojke uglavnom je cjelovit. Palistići u većine porodica nedostaju, dok su u Magnoliaceae dobro razvijeni i ostavljaju karakteristične prstenaste ožiljke na grančicama. U tkivima mnogih vrsta nalaze se aromatične ili druge sekretorne stanice.[2]
Cvjetovi su vrlo raznoliki, ali u brojnim skupinama imaju osobine povezane s ranim granama cvjetnica: dijelovi cvijeta često su brojni, slobodni i spiralno ili u više krugova raspoređeni, a prašnici i plodni listovi mogu biti brojni. U Magnoliaceae, Degeneriaceae, Himantandraceae, Eupomatiaceae i većem dijelu Annonaceae cvjetovi su uglavnom dvospolni, dok Myristicaceae imaju sitne jednospolne cvjetove i većinom odvojene muške i ženske biljke.[3]
Plodovi se među porodicama znatno razlikuju. U Annonaceae često nastaju skupni plodovi građeni od više pojedinačnih plodića, Magnoliaceae stvaraju skupinu folikula ili, kod Liriodendron, krilatih plodića, a Myristicaceae imaju najčešće jednosjemene plodove koji se otvaraju i otkrivaju sjeme obavijeno mesnatim arilusom.[4]
Magnoliales su najvećim dijelom rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima obiju polutki. Annonaceae i Myristicaceae imaju široku pantropsku rasprostranjenost, dok su neke manje porodice geografski vrlo ograničene. Degeneriaceae su prirodno ograničene na Fidži, Eupomatiaceae uglavnom na Australiju i Novu Gvineju, a Himantandraceae na područje Nove Gvineje i sjeveroistočne Australije. Magnoliaceae se razlikuju po tome što velik broj njihovih predstavnika raste i u toplim umjerenim područjima istočne Azije i Amerike.[2]
WFO ime Magnoliales Bromhead datira iz 1838., kada ga je Edward Ffrench Bromhead objavio u Edinburgh New Philosophical Journal 25: 132. U starijim klasifikacijama današnje porodice reda često su bile raspoređivane u više zasebnih redova, među kojima su Annonales, Eupomatiales, Myristicales i drugi.[1]
Molekularna istraživanja postupno su utvrdila današnji opseg od šest porodica. Sve su u opsežnoj filogenomskoj analizi magnoliida pronađene kao monofiletske, a Magnoliales čine sestrinsku skupinu reda Laurales. APG V donosi samo ograničen broj promjena u odnosu na APG IV i među promijenjenim redovima i porodicama ne navodi Magnoliales, pa njegov šestoporodični opseg ostaje nepromijenjen.[5]
Najnovije nuklearne filogenomske analize podupiru ovaj odnos porodica: Myristicaceae + [[Magnoliaceae + [Himantandraceae + Degeneriaceae]] + [Eupomatiaceae + Annonaceae]].
Myristicaceae su sestrinska skupina svim ostalim Magnoliales. Vrlo su dobro poduprti i parovi Degeneriaceae + Himantandraceae te Eupomatiaceae + Annonaceae. Položaj Magnoliaceae, koji je u starijim molekularnim analizama bio nestabilniji, noviji nuklearni podaci smještaju uz Degeneriaceae i Himantandraceae.[2]
Red obuhvaća šest porodica:
- Annonaceae Juss.
- Degeneriaceae I.W.Bailey & A.C.Sm.
- Eupomatiaceae Orb.
- Himantandraceae Diels
- Magnoliaceae Juss.
- Myristicaceae R.Br.
- 1 2 WFO, pristupljeno 8. rujna 2026.
- 1 2 3 Mobot, pristupljeno 8. rujna 2026.
- ↑ Kew Annonaceae, pristupljeno 8. rujna 2026.
- ↑ Kew Magnoliaceae, pristupljeno 8. rujna 2026.
- ↑ Toward a phylogenomic classification of magnoliids, pristupljeno 8. rujna 2026.