Pjegava patka

Izvor: Wikipedija
Pjegava patka
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Anseriformes
Porodica:Anatidae
Rod:Marmaronetta
Reichenbach, 1853
Vrsta:M. angustirostris
Dvojno ime
Marmaronetta angustirostris
(Menetries, 1832)
Baze podataka
Marmaronetta angustirostris

Pjegava patka (lat. M. angustirostris) je vrsta ronilice iz monotipskog roda Marmaronetta koji je prije bio uključen u potporodicu pravih pataka.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Pjegava patka prije se gnijezdila na području cijelog Sredozemlja, a danas je ograničena na samo nekoliko mjesta u južnoj Španjolskoj i sjeverozapadnoj Africi. Na istoku je preživjela u Iranu, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu i Iraku, a dalje na istoku u zapadnoj Kini i zapadnoj Indiji.

Ova ptica gnijezdi se u vegetacijom bogatim ribnjacima, jezerima i barama.

Opis[uredi | uredi kôd]

Pjegava patka je patka srednje veličine. Nešto je manja od patke pupčanice. Duga je 39–42 cm, a teška je 540 grama. Raspon krila je 55–60 cm.

Perje je svjetlosmeđe do sivosmeđe boje. Glava, vrat i prsa su svjetle krem boje. Područje oko očiju je tamno. To tamno područje može se izdužiti sve do vrata. Rep je bijel. Kljun je dug, crn i uzak.

Kod ove patke spolni dimorfizam nije previše izražen. Glavne značajke su da je mužjak nešto veći od ženke. Ženkama je kljun nešto manji, a tamni prostor oko očiju manje je raširen nego kod mužjaka.

Pačići[uredi | uredi kôd]

Leđa, vrat i zatiljak su pješčanosmeđe do tamnosmeđe boje. Obrazi, brada i vrat su cimetastosmeđe boje. Na sredini leđa nalaze se dvije male bijele pruge. Kljun je zelenkastosiv. Nokti su smeđe boje. Noge i stopala su sivomaslinasti, a plivaće kožice su smeđe.

Prehrana[uredi | uredi kôd]

Hrani se kukcima i rakovima, a samo manji dio prehrane čini biljna hrana. Hranu pribavlja ronjenjem.

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Partneri za gniježdenje pronalaze se u rano proljeće, rjeđe u zimskim mjesecima. Gniježdenje traje od kraja travnja do prve polovice srpnja. Gnijezdo je jako dobro zaštićeno bujnom vegetacijom. U nekim slučajevima ove ptice su se gnijezdile u špiljama, ili čak u slamnatim kućama. Gnijezdo sadrži devet do trinaest jaja. Isključivo ženke inkubiraju jaja. Inkubacija traje 25-27 dana. Pačić perje dobiva nakon 8-9 tjedana. Na početku iduće sezone parenja mužjak ostavlja ženku, da bi formirao par s nekom drugom patkom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • John Gooders i Trevor Boyer: Ducks of Britain and the Northern Hemisphere, Dragon's World Ltd, Surrey 1986, ISBN 1-85028-022-3
  • Janet Kear (Hrsg): Ducks, Geese and Swans. Oxford University Press, 2005, ISBN 0198546459
  • Hartmut Kolbe; Die Entenvögel der Welt, Ulmer Verlag 1999, ISBN 3-8001-7442-1
  • Erich Rutschke: Die Wildenten Europas – Biologie, Ökologie, Verhalten, Aula Verlag, Wiesbaden 1988, ISBN 3-89104-449-6
  • Collin Harrison i Peter Castell: Field Guide Bird Nests, Eggs and Nestlings, HarperCollins Publisher, ISBN 0007130392, S. 74
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pjegava patka