Prijeđi na sadržaj

Samur

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Martes zibellina)
Ovo je glavno značenje pojma Samur. Za druga značenja pogledajte Samur (razdvojba).
Samur
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Mustelidae
Rod:Martes
Vrsta:M. zibellina
Dvojno ime
Martes zibellina
Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost samura
Baze podataka

Samur (Martes zibellina) je mali grabežljivac iz roda kuna. Živi u šumama Rusije, počevši od Uralskih planina pa širom Sibira, zatim u sjevernoj Mongoliji i Kini i na Hokkaidō, u Japanu.[1] Ova vrsta se, međutim, prvobitno rasprostirala na prostorima od današnjeg europskog dijela Rusije, preko Poljske do skandinavskih zemalja.[2] Zbog visokokvalitetnog krzna, ove životinje su se tijekom povijesti mnogo lovile, a danas se uglavnom, osim u Rusiji u kojoj je lov još uvijek uobičajen, uzgajaju na specijaliziranim farmama.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Ime „samur“ je turskog porijekla, a u ruskom jeziku se kaže "sobolj" (соболь) i kao takvo je ušlo i u jezična područja današnje zapadne Europe i Amerike, vjerojatno kroz trgovinu ovim životinjama s istočnim zemljama poput Rusije.[3] Tako se ruska riječ "sobolj" na engleskom jeziku počela izgovarati "sejbl", na njemačkom "Zobel", na nizozemskom "zabel", na francuskom "zibelin", itd.

Mužjaci su nešto veći od ženki, i dosegnu dužinu od 38 do 56 centimetara, s od 880 do 1800 grama, dok su ženke duge od 35 do 51 centimetara, a teške od 700 do 1560 grama. Rep im je dug od 9 do 12 centimetara.

Krzno je srednje dužine, a zimi poraste znatno više nego ljeti. Ono je sivobijele boje, s mrljama žute ili sive boje, koje se uglavnom nalaze ispod vrata. Njihovo meko krzno često se zove "crni dijamant".

Ponašanje

[uredi | uredi kôd]

Samuri su dnevni grabljivci koji se u lovu služe osjetilima mirisa i sluha.

U prirodi su, u lovu, izuzetno krvoločni. Iako postoje zapisi o "pripitomljenim" samurima, to su uglavnom bili samuri odvojeni od majke kao mladunci. Uglavnom grade gnijezda u zemlji, a hrane se vjevericama, miševima, manjim pticama i ribama. Kada je nestašica hrane, jedu i kupine, maline, češere itd. Za vrijeme nevremena, plijen nose u gnijezdo i tamo ga jedu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Harrison, D. J. (editor) (2004). Martens and Fishers (Martes) in Human-Altered Environments: An International Perspective. Springer-Verlag ISBN 0387225803.
  2. Ognev, S. (1962). Mammals of Eastern Europe and Northern Asia. Jerusalem: Israel Program for Scientific Translations
  3. Definicija riječi u Oxfordskom rječniku engleskog jezika, drugo izdanje, 1989. godine