Vidi kôd stranice Maršalovi Otoci

{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Maršalovi Otoci |
  izvorno_ime                 = <span style="font-family:arial unicode ms;">Aolep&#257;n Aor&#333;kin M&#807;aje&#316;</span><br>Republic of the Marshall Islands|
  ime_genitiv                 = Maršalovih Otoka |
  eng_ime                     = MarshallIslands |
  zastava                     = Flag of the Marshall Islands.svg |
  grb                         = Seal of the Marshall Islands.svg |
  službeni_jezik = [[maršalski jezik|maršalski]] i [[engleski jezik|engleski]] |
  glavni_grad                 = [[Majuro]] |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Hilda Heine]] |
  predsjednik_vlade_osoba     =  |
  površina_poredak            = 187 |
  površina                    = 181 |
  vode                        = 0    |
  stanovništvo_poredak        = 186         |
  stanovništvo                = 56.429 |
  godina_popisa               = 2003       |
  gustoća_stanovništva        = 312 |
  neovisnost                  = Od [[SAD]]-a [[21. listopada]] [[1986.]]|
  valuta                      = [[američki dolar]] |
  stoti_dio_valute            = 100 centa |
  vremenska_zona              = +12 |
  himna                       = [[Forever Marshall Islands]] |
  internetski_nastavak        = .mh |
  pozivni_broj                = +692 |
  komentar                    =  | 
  moto = 
}}

'''Republika Maršalovi Otoci''' je otočna [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], sjeverno od [[Nauru]]a i [[Kiribati]]ja, istočno od [[Savezne Države Mikronezije|Saveznih Države Mikronezije]] i južno od američkog otoka [[Wake]].

==Zemljopis==
Država se sastoji od 29 [[atol]]a i 5 izoliranih [[otok]]a. Najvažniji atoli i otoci formiraju dvije skupine: lanac [[Ratak]] i lanac [[Ralik]] (u prijevodu lanci "svitanja" i "zalaska sunca"). Dvije trećine stanovništva živi na atolu [[Majuro]] (glavni grad) i [[Ebeye]].  

Maršalovi Otoci polažu pravo i na otok [[Wake]], kojim upravlja SAD pod imenom ''Enen-kio''.

==Povijest==
Iako su područje današnjih Maršalovih Otoka naseljavali Mikronežani još u 2. tisućljeću pr. Kr., malo je poznata njihova ranija povijest. Španjolski istraživač Alonso de Salazar bio je prvi Europljanin koji je vidio otoke [[1526.]] godine, ali oni su ostali neposjećeni sve do dolaska britanskog kapetana [[John Marshall|Johna Marshalla]] [[1788.]], po kojem su otoci dobili ime.

[[Njemačka]] trgovačka kompanija otvorila je svoje sjedište na otocima [[1885.]], te su oni postali dio protektorata [[Njemačka Nova Gvineja|Njemačke Nove Gvineje]] nekoliko godina kasnije. [[Japan]] je zauzeo otoke u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i upravljao njima kao mandatnim područjem [[Liga naroda|Lige naroda]].

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] [[SAD]] su okupirale otoke (1944.) uništavajući ili izolirajući japanske vojarne. Maršalovi Otoci priključeni su [[Starateljsko područje Pacifičkih Otoka|Starateljskom području Pacifičkih Otoka]]. Od [[1946.]] do [[1958.]] SAD su testirale 66 nuklearnih oružja, uključujući i najveći nuklearni test koje su SAD ikad provele - ''Castle Bravo''. 

[[1979.]] službeno je osnovana Vlada Maršalovih Otoka i država je postala samoupravno područje. [[1986.]] stupio je na snagu Sporazum o dobrovoljnom pridruživanju sa SAD-om, koji je zajamčio Republici Maršalovi Otoci [[suverenitet]]. Sporazum predviđa da SAD pruža pomoći i zaštitu, odnosno nadležnost SAD za vanjsku politiku i obranu otoka, a u zamjenu za mogućnost otvaranja vojnih baza i omogućavanje daljnjih testiranje projektila na atolu Kwajalein. Nezavisnost je i formalno potvrđena [[1990.]] godine kada je [[UN]] službeno okončao starateljski mandat.

== Stanovništvo ==
=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Maršalovih Otoka}}

==Politika==
Maršalovi Otoci su [[predsjednički sustav|predsjednička]] predstavnička demokratska [[republika]] s višestranačkim sustavom. [[Predsjednici Maršalovih Otoka|Predsjednik Maršalovih Otoka]] je [[šef države]] i [[šef vlade]]. Izvršnu vlast vrši vlada, dok zakonodavnu vlast vrše vlada i parlament ''Nitijela''. Sudstvo je nezavisno od zakonodavne i izvrše vlasti.

Redovni parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine, na temelju [[opće pravo glasa|općeg pravo glasa]] koje imaju svi državljani s navršenih 18 godina života. Predsjednika biraju 33 senatora ''Nitijela''.

<!-- Maršalovi Otoci sastoje se od 5 otoka, 31 raspršenog koraljnog [[atol]]a (uključujući i najveći atol na svijetu) i više od 1000 otočića i grebena raspoređenih u 2 lanca u zapadnom dijelu Tihog oceana. 

Vegetacija je na otocima rijetka, uspijevaju samo [[kokosova palma|kokosove palme]]. 

Sa [[SAD]]-om je 1983. godine potpisan Sporazum o dobrovoljnom pridruživanju, prema kojemu su SAD nadležne za vanjsku politiku i obranu otoka i imaju pravno na vojne baze. 

Maršalovi Otoci imaju slabo gospodarstvo i u velikoj mjeri ovise o američkoj novčanoj pomoći. Poljoprivreda je skromna, većinom za domaće potrebe.

Veliki dio stanovništva napustio je tradicionalan način života. Većina živi na atolu Majuru, dok su ostali atoli rijetko naseljeni. -->

{{commonscat|Marshall Islands}}

{{Oceanija}}
{{Mrva-država}}
[[Kategorija: Maršalovi Otoci| ]]