Masovna grobnica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Spomenik najvećoj masovnoj grobnici u povijesti Hrvata u Teznom.
Ekshumacija masovne grobnice u kojoj su leševi Poljaka ubijenih u Katynu 1940.

Masovna grobnica je naziv za grobnicu u kojoj je pokopan veći broj mrtvih istovremeno. Postoje različite vrste masovnih grobnica. Dvije najpoznatije vrste su:

  • Masovne grobnice uslijed ratnih zločina
  • Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa

Masovne grobnice uslijed ratnih zločina su posljedica organiziranih i masovnih ubijanja ljudi, kao dio etničkog čišćenja ili genocida. Proces ekshumacije tijela, podrazumijeva otkopavanje žrtava iz grobnice i njihovo identificiranje. Katkada počinitelji u pokušaju prikrivanja zločina prvotne masovne grobnice prekopavaju i uništavaju. Iskopane ostatke potom usitnjavaju, miješaju, odvoze i zakopavaju na druge lokacije, čime nastaju sekundarne (a u nekim slučajevima i tercijarne) masovne grobnice. Time pronalazak grobnica, te otkopavanje i identificiranje žrtava biva uvelike otežano. Među najpoznatijim sekundarnim i tercijarnim masovnim grobnicama su one nastale poslije genocida u Srebrenici.

Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa (kao npr. tsunami, potres ili oluja) se kopaju da bi se spriječila epidemija tijekom nepogoda. Često se nakon nekog vremena tijela mrtvih prekopavaju.

U Hrvatskoj su brojne neistražene grobnice s tijelima žrtava nakon 2. svjetskog rata. Do početka travnja 2009., u Hrvatskoj je po tadašnjim podatcima HHO-a 830 jama s tijelima žrtava nakon 2. svjetskog rata, od kojih su obrađene tek 23.[1] 3. travnja 2009. nađene su masovne grobnice kod Javorja i u Ključu kod Zaprešića. Radi se o 4500 osoba, pripadnika domobranske vojske i njemačkih vojnika). Masovna grobnica u Ključu kod Zaprešića jedno od najmanje pet neobilježenih i neistraženih stratišta koja se nalaze na području od slovenske granice do Zaprešića. O mogućem postojanju ove grobnice naznake su došle prosinca 2005., kada su lokalni ratari orući polje zaorali po kostima. Do procijenjene brojke od 4500 došlo se iz izvješća krojačice koja je nakon provedene likvidacije imala zadaću prebrojiti uniforme koje su žrtve morale skinuti prije ubojstva.[2] na Na Ostrašovoj njivi kod Javorja zakopan je veći broj osoba, dok broj žrtava na predjelu Gmajna u Ključu Brdovečkom nije točno utvrđen.[1] 15. svibnja 2020. otkrivena je masovna grobnica Prudnice u Zagrebačkoj županiji s oko 130 tijela.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hina: DORH s policijom obišao masovne grobnice kod Zaprešića Jutarnji list. 7. travnja 2009. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
  2. Jutarnji.hr, Marinko Brkić Tot, Tomislav Novak: Nova masovna grobnica s ostacima više od 4000 pripadnika njemačke 'Plave divizije' Jutarnji list, 3. travnja 2009. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
  3. (): Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 130 osoba Ministarstvo hrvatskih branitelja. 15. svibnja 2020. Pristupljeno 20. svibnja 2020.
    Uvjeti korištenja: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Masovna grobnica