Mišić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg »Mišići« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Mišići (razdvojba).

Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav.

Ljudski mišići[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ljudski mišići

U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškaraca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.

Vrste mišića[uredi VE | uredi]

Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:

Poprečnoprugasto mišićno vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.

Srčano mišićno tkivo je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni srčani ritam kontrolira autonomni živčani sustav i hormoni, stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad.

Glatko mišićno tkivo kontrolirano je autonomnim živčanim sustavom ili hormonima. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića hrana ne bi mogla prolaziti tijelom, a mokraćni mjehur funkcionirao bi sasvim drugačije.

S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni (poprječnoprugasti, voljni) mišići nastaju iz paraksijalnog mezoderma (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). Glatko i srčano mišićje nastaju od visceralnog mezoderma

Građa mišića[uredi VE | uredi]

Mišićna vlakna spajaju se u snopiće, koje poput odjeće obavija ovojnica od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima hranu i kisik donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći ugljikov dioksid i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive vežu mišiće uz kosti.

Mišiće izgrađujemo tako sto ih izlažemo velikim naporima i podstičemo ih na rast. Kao primjer možemo uzeti bavljenje BodyBuildingom gdje mišići narastu i do tri puta od svoje prethodne veličine. Naravno uz sve to potrebno je imati i pravilnu ishranu, pravilni obroci koji hrane mišiće i daju im energiju.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png Nedovršeni članak Mišić koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.