Mišić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Mišići" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Mišići (razdvojba).

Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav.

Ljudski mišići[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ljudski mišići

U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškaraca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.

Vrste mišića[uredi VE | uredi]

Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:

Poprečnoprugasto mišićno vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.

Srčano mišićno tkivo je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni srčani ritam kontrolira autonomni živčani sustav i hormoni, stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad.

Glatko mišićno tkivo kontrolirano je autonomnim živčanim sustavom ili hormonima. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića hrana ne bi mogla prolaziti tijelom, a mokraćni mjehur funkcionirao bi sasvim drugačije.

S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni (poprječnoprugasti, voljni) mišići nastaju iz paraksijalnog mezoderma (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). Glatko i srčano mišićje nastaju od visceralnog mezoderma

Građa mišića[uredi VE | uredi]

Mišićna vlakna spajaju se u snopiće, koje poput odjeće obavija ovojnica od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima hranu i kisik donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći ugljikov dioksid i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive vežu mišiće uz kosti.

Mišiće izgrađujemo tako sto ih izlažemo velikim naporima i podstičemo ih na rast. Kao primjer možemo uzeti bavljenje BodyBuildingom gdje mišići narastu i do tri puta od svoje prethodne veličine. Naravno uz sve to potrebno je imati i pravilnu ishranu, pravilni obroci koji hrane mišiće i daju im energiju.


Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png Nedovršeni članak Mišić koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.