Mihalj, zagrebački biskup

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mihalj, dvadeseti zagrebački biskup, nasljednik Ivana I.

Životopis[uredi VE | uredi]

Prije imenovanja za zagrebačkog biskupa bio je prepozit Crkve u Transilvaniji. Godine 1295. postaje zagrebačkim biskupom. Također je, uz biskupsku dužnost, bio i kancelar slavenskog hercega Alberta.[1] Za vrijeme biskupovanja sklapa trajno prijateljstvo sa Babonićima. Nakon smrti kralja Andrije, 1301. godine, Mihalj prelazi na stranu napuljskih pretendenata na ugarsko-hrvatsko prijestolj. Papa Benedikt XI. proglasio ga je ostrogonskim nadbiskupom. Na njegovom pečatu nalazi se prvi likovni prikaz zagrebačke katedrale.

1. rujna 1297. godine u Požegi biskup spominje ime grada Zalathnuk što se danas smatra prvim spomenom grada Slatine.[2] Također je proglasio i mjesto Ugra slobodnom općinom i osnovao trgovište.[3] Najvjerojatnije 1296. godine, osnovao je slobodnu ves Vugrovec.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
  2. www.glas-slavonije.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
  3. os-kasina.com.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.