Mikroprocesor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Unutrašnjost mikroprocesora Intel 80486DX2

Mikroprocesor je riječ koja je nastala od engleske riječi microprocessor. Riječ microprocessor je složenica u engleskom jeziku nastala je spajanje engleske riječi micro sinonim za malo i riječi processor koji označava stroj koji nešto prerađiva ili procesira; preradnik. Korijen riječi micro je u starogrčkoj riječi mīkrós što ima značenja nešto malo, i rabi se u mnogim područjima znanosti i ljudskim djelatostima (mikrofon, mikroskop, mikroekonomija, .....). Mikroprocesor odnosno mikropreradnik je elektronički sklop unutar računala - integrirani krug koji obnaša funkciju centralne jedinice. Prije pojave mikropreradnika centralne su jedinice računala bile napravljene od diskretnih integriranih krugova, tranzistora ili elektronskih cijevi. Pretapanjem cijelih ploča ili čak cijelih soba na mali komadić silicija dovelo je do pojeftinjenja računala, te je proširilo primjenu računala u poljima gdje je minijaturizacija neophodna.

Povijest razvoja[uredi VE | uredi]

Osnove[uredi VE | uredi]

Arhitekture[uredi VE | uredi]

Koncepti:

  • Jednojezgrene
  • Višejezgrene
  • Instruction-level parallelism (ILP)
  • Data-level parallelism (DLP)
  • Thread-level parallelism (TLP)

Spremnici u preradniku[uredi VE | uredi]

  • Adresni međuspremnik - služi za adresiranje memorije, ali i za adresiranje ostalih dijelova računala.
  • Podatkovni međuspremnik - posrednik za razmjenu sadržaja između procesora i ostalih dijelova računala. Svi podatci koji se žele prenijeti iz procesora na sabirnicu prolaze kroz podatkovni međuspremnik.
  • Instrukcijski međuspremnik - u njega se prenosi naredbe dobavljena iz memorije. Bitovi naredbe dovode se na upravljačku jedinicu koja iz njih ustanovljuje radnje koje procesor treba obaviti.
  • Programsko brojilo - spremnik koji sadrži adresu sljedeće naredbe koju treba obaviti. Njega upravljačka jedinica automatski povećava tako da se naredbe pohranjene u memoriji izvode po redu.
  • Spremnik kazalje stoga - u memoriji se rezervira posebna skupina uzastopnih bajtova i zapiše u spremnik kazaljke stoga najmanja adresa te skupine. S pomoću tog registra ostvaruje se stogovni način pohranjivanja podataka na stog. Kroz stog moguće je imati rekurziju, prekide i izvesti procedure u višim programskim jezicima
  • Spremnik stanja preradnika - njegovi bitovi služe za zapisivanje različitih zastavica koje označavaju ispravnost ili neispravnost rezultata i radda ili neke druge pojave. Vrijednosti tih zastavica su uvjeti na temelju kojih upravljački sklop određuje daljnji tijek odvijanja programa.
  • Skupina općih spremnika - služi za pohranjivanje operanada i rezultata, te za pripremanje adresa budućih pristupa do spremnika.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Kronologija razvoja mikroprocesora

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mikroprocesor


Desktop computer clipart - Yellow theme.svg Nedovršeni članak Mikroprocesor koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.