Prijeđi na sadržaj

Milkut

Koordinate: 46°12′52″N 19°22′50″E / 46.214526°N 19.380569°E / 46.214526; 19.380569
Izvor: Wikipedija

Milkut odnosno Miljkut (mađ. Mélykút)[1][2] je veliko selo (mađ. nagyközség) u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 123,5 km četvornih.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u regiji Južnom Alföldu, na 46°12'40" sjeverne zemljopisne širine i 19°23'13", 11 km sjeverno od Aljmaša, sjeveroistočno od Tataze (5 km) i Matevića (6 km).

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada jankovačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6449.

Upravno mu pripadaju Vinac (mađ. Öregmajor) koji je u "unutarnjem krugu"[1] te vanjska naselja Tanyák (Kurjačara, mađ. Jankamajor, Jankamajor tanya).[1][3]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Miljkut se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Miljkutu živi 5.775 stanovnika (2005.)

Stanovnici su Mađari.

1572. godine kameralni popis je zabilježio da u Miljkutu žive bunjevački Hrvati.[4]

Izvori bilježe da su se Bunjevci, bježeći od turske osvete i bijesa nakon gubitka Budima 1686. godine, skrivali "ludoškim ritovima" i po "zemunicama u Bajmoku i Miljkutu".[4]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Miljkutu je bio štovan sveti Urban, kome je podignut i kip.[5]

Izvori bilježe da je u subotičkom samostanu sv. Mihovila 1753. godine djelovalo pet "dalmatinskih propovjednika", jer su franjevci do tada upravljali sa šest područnih crkava, a među njima je bila i crkva u Miljkutu; ostalih pet crkava je u Aljmašu (Bačaljmašu), Jankovcu, Topoli, Senti i Kanjiži, (sveukupno 14 župa).[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
  2. Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  3. Mađarski statistički ured
  4. a b Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, 1941.
  5. Zvonik, br. 163Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. kolovoza 2008. (Wayback Machine) Zaštitnik vinograda: Sveti Urban I. - Zaštitnik vinograda
  6. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda - SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. siječnja 2008. (Wayback Machine) Samostan sv. Mihovila - Matična kuća

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]