Mutualizam

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Prijenos polena je klasični primjer mutualizma

Mutualizam je interaktivnost dvije ili više različitih vrsta od kojih svi imaju korist. Mutualizam se često pojmovno miješa s pojmom simbioze. Iako se mutualizmu povijesno posvećivalo puno manje pažnje nego drugim oblicima interaktivnosti, kao odnosu između grabežljivaca i lovine ili biljoždera i biljki[1], to je vrlo važan element ekologije.

Oblici[uredi VE | uredi]

  • Doživotna interakcija uključuje blizak fizički i biokemijski kontakt (poznat kao simbioza).
  • Kraća, ne-simbiotska interakcija, kao između cvijeta i oprašivača.
  • Dobrovoljni, neobavezan odnos kao na primjer između čovjeka i kućnih ljubimaca, neobavezni mutualizam za čovjeka, a, ovisno o vrsti životinje, za nju može biti obavezan ili neobavezan mutualizam.

Izvori[uredi VE | uredi]

Posebno[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Mutualizam.
  1. Begon, M., J.L. Harper and C.R. Townsend. 1996. Ecology: individuals, populations, and communities, Third Edition. Blackwell Science Ltd., Cambridge, Massachusetts, USA.

Općenito[uredi VE | uredi]

  • Breton, Lorraine M., and John F. Addicott. 1992. Density-Dependent Mutualism in an Aphid-Ant Interaction. Ecology, Vol. 73, No. 6, pp. 2175-2180.
  • Bronstein, JL. 1994. Our current understand of mutualism. Quarterly Review of Biology 69 (1): 31-51 MAR 1994
  • Bronstein JL, 2001. The exploitation of mutualisms. Ecology Letters 4 (3): 277-287
  • Bronstein JL, 2001. The costs of mutualism. American Zoologist 41 (4): 825-839 S
  • Bronstein JL, Alarcon R, Geber M. 2006. The evolution of plant-insect mutualisms. New Phytologist 172 (3): 412-428