Najamnine i tržište rada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama.

Vrste najamnina[uredi VE | uredi]

  • Nominalna najamnina - one koje su izražene u novčanim jedinicama.
  • Realna najamnina - one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina.
Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu, realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.

Tržište rada[uredi VE | uredi]

  • Savršeno konkurentno
a. Postojanje velikog broja radnika koji traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.
b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivni.
c. Radnici su savršeno pokretljivi.
d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na tržištu rada.
  • Nesavršeno konkurentno
Bitno obilježje ovog tipa tržišta je postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada.

Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata, dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca. Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.

Formiranje najamnina na tržištu rada[uredi VE | uredi]

Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada. Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati, a na ordinati visina najamnine.