Nama jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nama jezik (ISO 639-3: naq; berdama, bergdamara, “hottentot” , kakuya bushman, “khoekhoegowab” , “khoekhoegowap” , maqua, namakwa, naman, namaqua, nasie, rooi nasie, tama, tamakwa, tamma; ), najvažniji kojsanski jezik kojim govori 251.100 Nama Hotentota na područjima južne Afrike u Namibiji 200.000 (2006), Južnoafričkoj Republici 50.900 (2006) i oko 200 u Bocvani (2006). Sa još dva jezika, korana [kqz] i xiri [xii] čini istoimenu podskupinu (nama jezici|nama) centralnih južnoafričkih kojsanskih jezika.

Dijalekti: sesfontein damara [naq-ses], central damara [naq-cen], nama [naq-nam], damara [naq-dam], namidama [naq-nad], gimsbok nama [naq-gim][1]. Uči se u osnovnim i višim školama, a koristi se i u administraciji. Pismo: latinica [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]