Narcistički poremećaj ličnosti

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Narcistički poremećaj ličnosti (eng. Narcissistic Personality Disorder - NPD; također megalomanija[1]) je psihički poremećaj ličnosti u kojem postoji dugoročan uzorak ponašanja koje karakteriziraju osjećaj samovažnosti (grandioznost), duboka potreba za pažnjom i divljenjem, pretjerana samouvjerenost i nedostatak razumijevanja za osjećaje drugih (empatije).[1][2][3] Osobe koje boluju od tog poremećaja često pretjerano razmišljaju o stjecanju slave, moći, ili o svom fizičkom izgledu. Često iskorištavaju ljude oko sebe.[4] Javlja se kod otprilike 6% odraslih osoba, češće kod muškaraca nego kod žena, i češće se manifestira kod mladih ljudi.[1][3][5] Kao i ostale vrste mentalnih poremećaja, narcistički poremećaj ličnosti može uzrokovati poteškoće u razvoju.[5]

Uzrok poremećaja je nepoznat[6], iako se smatra da postoje biološki, psihološki i okolišni faktori rizika koji utječu na razvoj pojedinca i poremećaja.[7] Neka istraživanja su pokazala da mogu imati manji dio mozga koji je odgovoran za empatiju.[5] Dijagnoza se uspostavlja razgovorom s pojedincem. Većina ljudi s ovim poremećajem ne traži pomoć jer vjeruju kako nemaju problem, te kako je njihova okolina u krivu.[1]

Tip osobnosti prvi je opisao Robert Waelder 1925. godine, kod je sadašnje ime poremećaja ušlo u uporabu tek 1968.[8]

Znakovi i simptomi[uredi VE | uredi]

  1. Uvjerenje u iluzije o vlastitoj grandioznosti uz očekivanje da će ih okolina uvažiti, bez adekvatnog razloga
  2. Fiksiranost na fantazije o moći, privlačnosti, inteligenciji, ljepoti ili ljubavi
  3. Iluzije o vlastitoj superiornosti, jedinstvenosti, posebnosti i višem socijalnom statusu od drugih
  4. Očekivanje konstantnih pohvala
  5. Osjećaj da posjeduju pravo na poseban tretman ili tretman sukladan njihovim željama, uz poslušnost okoline bez propitkivanja
  6. Iskorištavanje i manipulacija okoline u svrhe ostvarivanja osobnih ciljeva
  7. Nedostatak empatije na osjećaje, želje i potrebe drugih ljudi
  8. Česta zavist prema drugima i uvjerenost da su drugi zavidni na njih
  9. Pompozno i arogantno držanje; aktivno uspostavljanje kontrole i moći nad drugima
  10. Slabo samopouzdanje, nemogućnost podnošenja kritike, i potreba za omalovažavanjem drugih kako bi potvrdili vlastitu superiornost

Izvori: [2][3][5][9][10][11]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Eve Caligor, Kenneth N. Levy, Frank E. Yeomans (30. travnja 2015.). "Narcissistic Personality Disorder: Diagnostic and Clinical Challenges". American Journal of Psychiatry 172 (5): 415–422. 10.1176/appi.ajp.2014.14060723
  2. 2,0 2,1 "Narcistički poremećaj ličnosti", Kreni zdravo! pristupljeno 11. veljače 2018.
  3. 3,0 3,1 3,2 (2013) Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-5., 5th ed, Arlington, VA: American Psychiatric Association ISBN 9780890425558
  4. (2013) Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-5, 5th, str. 645, 669–72, Washington [etc.]: American Psychiatric Publishing ISBN 9780890425558
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 CentarZdravlja. "Narcistički poremećaj ličnosti", CentarZdravlja pristupljeno 11. veljače 2018.
  6. Lloyd I. Sederer (2009). Blueprints psychiatry, 5th ed, Philadelphia: Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins ISBN 9780781782531
  7. Joel Paris. "Modernity and narcissistic personality disorder.". Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment 5 (2): 220–226. 10.1037/a0028580
  8. (2007) Personality disorders : toward the DSM-V, Los Angeles: SAGE Publications pristupljeno 17. srpnja 2016. ISBN 9781412904223
  9. Ronningstam, Elsa (2016), "New Insights Into Narcissistic Personality Disorder", Psychiatric Times 33 (2): 11 
  10. Ronningstam E (2011). "Narcissistic personality disorder: a clinical perspective". J Psychiatr Pract 17 (2): 89–99
  11. Mayo Clinic Staff (18. studenoga 2014.). Narcissistic personality disorder: Symptoms. Mayo Clinic. Mayo Foundation for Medical Education and Research. pristupljeno 29. travnja 2016.