Vidi kôd stranice Nova Škotska

{{Pokrajina ili teritorij Kanade
| naziv               = Nova Škotska
| naziv_gen           =  Nove Škotske
| lokalni naziv       = 
| zastava             = Flag of Nova Scotia.svg
| grb                 = Coat_of_arms_of_Nova_Scotia.svg
| karta               = Nova Scotia, Canada.svg
| označena karta      = no
| geslo               = ''Munit Haec et Altera Vincit'' ([[latinski]]: Jedan brani, a drugi osvaja)
| jezik               = [[engleski]] (''de facto''), regionalni: [[francuski]], [[kanadski gaelski jezik|gaelski]]
| cvijet              = [[Epigaea repens]]
| drvo                = [[Picea rubens]]
| ptica               = [[Bukoč]]
| glavno mjesto       = [[Halifax]]
| najveći grad        = [[Halifax]]
| premijer            = [[Tim Houston]]
| stranka             = [[Napredna konzervativna stranka Nove Škotske|PC]]
| namjesnik           = [[Arthur Joseph LeBlanc]]
| vrsta namjesnika    = podguverner
| pošta  = NS
| poštanski predbroj  = 
| rang površine       = 12
| ukupna površina_km2 = 55.283
| kopnena površina_km2= 53.338
| vodena površina_km2 = 1946
| postotak vode       = 3,5
| rang stanovništva   = 7
| stanovništvo        = 940.397
| godina popisa       = 2009
| rang gustoće        = 2
| gustoća_km2         = 17,63
| godina BDP-a        = 2006
| ukupni BDP          = 31,966 &nbsp;milijarde&nbsp;CAD
| rang BDP-a          = 7
| BDP per capita      = 34.210 CAD
| rang BDP-a per capita= 11
| red pristupanja     = 1
| datum pristupanja   = [[1. srpnja]] [[1867.]]
| vremenska zona      = [[UTC]] -4
| donji dom           = 11
| gornji dom          = 10
| ISO kôd             = CA-NS
| website             = www.gouv.ns.ca
}}

'''Nova Škotska''' ([[engleski|engl.]]: ''Nova Scotia'', preuzeto iz [[latinski|lat.]] naziva; [[francuski|franc.]]: ''Nouvelle-Écosse''; [[Škotski gaelski jezik|škotski gaelski]]: ''Alba Nuadh''), je [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|pokrajina]] u [[Kanada|Kanadi]], koja se nalazi na [[Atlantik|atlantskoj]] obali zemlje. Pokrajina pokriva površinu od {{formatnum:55500}} km² na kojoj živi oko {{formatnum:935962}} stanovnika.<ref name="Statistique Canada">{{fra oznaka}}[http://www.statcan.ca/Daily/Francais/080625/q080625b.htm Le Quotidien, 25. lipnja 2008. Procjena stanovništva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080919031236/http://www.statcan.ca/Daily/Francais/080625/q080625b.htm |date=19. rujna 2008. }}</ref> Glavni grad pokrajine je [[Halifax]].

Gospodarstvo Nove Škotske većinom se temelji na primarnim djelatnostima kao što su [[ribarstvo]], [[rudarstvo]], [[šumarstvo]] i [[poljoprivreda]], ali su zadnjih nekoliko desetljeća gospodarske aktivnosti proširene i na [[turizam]], tehnologiju, umjetnost i financije.

[[Micmac Indijanci]] izvorni su stanovnici ovog područja. Početkom 17. stoljeća ovo područje koloniziraju [[Francuska|Francuzi]] koji u [[Port Royal (Nova Škotska)|Port Royalu]] podižu prvo europsko trajno naselje sjeverno od [[Florida|Floride]], čime osnivaju [[Akadija|Akadiju]]. U 18. stoljeću ovo područje osvajaju [[Britanski imperij|Britanci]] koji [[1749.]] osnivaju novi glavni grad [[Halifax]]. Godine [[1867.]], Nova Škotska postaje jedna od pokrajina osnivačica [[Kanadska konfederacija|Kanadske konfederacije]], zajedno s [[Novi Brunswick|Novim Brunswickom]] i [[Provincija Kanada|Provincijom Kanadom]] (koja se podijelila na zasebne pokrajine [[Québec]] i [[Ontario]]). Pokrajina je nazvana prema [[Škotska|Škotskoj]], a i danas su [[Škoti]] najveća etnička skupina u ovoj pokrajini.

== Povijest ==

Prije 11.000 godina područja današnje Nove Škotske nastanjivali su [[Paleoindijanci]]. Predaci [[Micmac Indijanci|Micmac Indijanaca]] živjeli su u tom području prije tisuću do pet tisuća godina. Njihovi potomci bili su autohtoni narod ovog područja.

=== Dolazak Europljana ===

Vjeruje se da je prvi Europljanin koji se iskrcao na ovom području bio mletački istraživač [[Giovanni Caboto]] koji je plovio pod engleskom zastavom i koji je [[1497.]] posjetio [[otok Cape Breton]].<ref>{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://etext.lib.virginia.edu/journals/EH/EH33/croxto33.html |title=The Cabot Dilemma: John Cabot's 1497 Voyage & the Limits of Historiography |author=[[Virginijsko sveučilište |University of Virginia]] - Corcoran Department of History |year=1991}}</ref> Prvo europsko naselje u ovom području osnovali su [[Francuzi]] [[1604.]] pod vodstvom [[Pierre Dugua de Mons|Pierrea Dugue]] na otoku [[Otok Saint Croix (Maine)|Saint Croix]] na rijeci [[Saint Croix (rijeka)|Saint Croix]]. Zbog teških zimskih uvjeta kolonisti su se iduće godine preselili na sjeverozapadno područje današnje Nove Škotske gdje su osnovali [[Port Royal (Nova Škotska)|Port Royal]] koji je postao glavni grad francuske kolonije [[Akadija|Akadije]]. Port Royal i ostala francuska naselja u ovom području napuštena su nakon što ih je [[1613.]] napali Englezi pod vodstvom [[Samuel Argall|Samuela Argalla]].
[[Image:Port Royal, Nova Scotia - circa 1609 - Project Gutenberg etext 20110.jpg|left|thumb|Port Royal, oko 1609. godine]]
Englesko-škotski kralj [[Jakov I., kralj Engleske|Jakov I.]] pripojio je [[1620.]] francuske posjede na atlantskoj obali [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]]. Prvo škotsko naselje u Americi bilo je osnovano [[1621.]] u Novoj Škotskoj. Dana 29. rujna 1621. kralj Jakov I. dao je grofu Williamu Alexanderu povelju o osnivanju kolonije. Iduće godine prvi naseljenici su iz [[Škotska|Škotske]] krenuli prema koloniji u Novom svijetu.

Prva kolonija je zbog nedostatka sposobnih kolonista ubrzo propala, pa su [[1627.]] poslani opremljeniji kolonisti. Iste godine izbija rat između Engleske i Francuske, za vrijeme kojeg Francuzi ponovno zauzimaju svoju koloniju u Port Royalu. Kasnije su te godine englesko-škotske snage ponovno uništile francuska naselja i istjerali naseljenike. Ubrzo su se u Port Royal doselili Škoti.

Prema povelji kolonije, Nova Škotska koja je definirana kao teritorij između [[Newfoundland]]a i [[Nova Engleska|Nove Engleske]] bila je dio Škotske, što je kasnije iskorišteno kako bi se izbjegli engleski pomorski zakoni. Godine [[1631.]], englesko-škotski kralj [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]] potpisuje sporazum kojim Novu Škotsku vraća Francuskoj, što rezultira odlaskom škotskih naseljenika iz kolonije.

Godine 1654., francuski kralj [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] imenuje plemića Nicholasa Denysa na mjesto guvernera Akadije, dodjeljujući mu pravo na sva zaplijenjena područja i resurse. Engleski kolonisti osvajaju Akadiju za vrijeme prvog francusko-indijanskog rata, ali teritorij vraćaju Francuskoj sporazumom u Ryswicku. Za vrijeme drugog sukoba, Britanci osvajaju ponovno taj teritorij, a njihovo vlasništvo nad njim potvrđeno je [[1713.]] [[Mirovni ugovor iz Utrechta|Utrechtskim mirom]]. Francuzi su kao svoje posjede zadržali otok Saint Jean (današnji [[otok Princa Edwarda]]) i otok Royale (današnji [[otok Cape Breton]]), na kojem su izgradili utvrdu [[Louisbourg]]. Francuska je nastavila tražiti povrat kopnenog područja Nove Škotske (današnji Novi Brunswick), što je rezultiralo trajnom napetošću odnosa.

=== Britanska kolonija ===

Od 1691. do 1696., postojali su zahtjevi da se područje Nove Škotske pridruži [[Provincija Massachusetts Bay|Provinciji Massachusetts Bay]], premda na tom području nije bilo engleskih naselja. Početkom 18. stoljeća Nova Škotska dobiva prvog kolonijalnog upravitelja, a glavni grad je u čast kraljice preimenovan u Annapolis Royal. Iako su Britanci preuzeli vlast, većina stanovnika kolonije bili su rimokatolički Francuzi koji su nevoljko gledali na britansku upravu. Usprkos osnivanju [[Halifax]]a [[1749.]] kao novog glavnog grada i doseljavanju velikog broja njemačkih protestanata u [[Lunenburg]] 1753., kolonija je ostala većinski [[Akadijci|akadijska]].
[[Image:Nova Scotia stamp.jpg|thumb|180px|right|U kolonijalno vrijeme Nova Škotska je izdavala vlastite poštanske marke koje su tiskane u Engleskoj.]]
[[Image:NSwik-stamp8c1860.jpg|180px|left|thumb|Poštanska marka Nove Škotske iz 1860. godine]]
Zbog ove situacije u koloniji Britanci 1755., pokreću prisilno iseljavanje preko 12.000 Akadijaca što je događaj ostao zapamćen kao „[[Veliko preseljenje]]“ (''Grand Dérangement'').<ref>{{fra oznaka}}Ronnie-Gilles LeBlanc (2005). ''Du Grand Dérangement à la Déportation: Nouvelles Perspectives Historiques'', Moncton: Université de Moncton, 465 str. {{ISBN|1897214022}}</ref> Akadijci su razmješteni diljem Atlantika, u [[Trinaest kolonija]], [[Louisiana|Louisiani]], [[Québec]]u, [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{fra oznaka}}Jean-François Mouhot (2009) ''Les Réfugiés acadiens en France (1758-1785): L'Impossible Réintégration?'', Quebec, Septentrion, 456 str. {{ISBN|2894485131}}; Ernest Martin (1936) ''Les Exilés Acadiens en France et leur établissement dans le Poitou'', Paris, Hachette, 1936</ref> Vrlo mali broj ovih iseljenika se kasnije vratio u Novu Škotsku.<ref>{{eng oznaka}}John Mack Faragher (2005). ''A Great and Noble Scheme: The Tragic Story of the Expulsion of the French Acadians from their American Homeland'', New York: W.W. Norton, 562 str. {{ISBN|0-393-05135-8}} ([http://books.google.ca/books?id=dZiRciF_rbMC poveznica]</ref>

S vremenom se upravna struktura kolonije promijenila. Nova Škotska je 1754. dobila vrhovni sud, a 1758. zakonodavnu skupštinu. Godine [[1763.]], [[otok Cape Breton]] postao je dio Nove Škotske, dok je šest godina kasnije otok St. John's (današnji [[otok Princa Edwarda]]) postao odvojena kolonija. Godine [[1765.]], stvoren je okrug Sunbury koji je pokrivao područje današnjeg [[Novi Brunswick|Novog Brunswicka]] i istočnog [[Maine]]a do rijeke Penobscot. Francusko-američki vojni savez uspješno je 1781. pobijedio Britansku kraljevsku mornaricu u bitki kod Louisbourga. Godine 1784. je zapadni kopneni dio kolonije postao samostalna provincija Novi Brunswick, dok je teritorij u Maineu postao dio novoosnovane američke države [[Massachusetts]]. Iste godine je Cape Breton postao odvojena kolonija, da bi 1820. bio vraćen Novoj Škotskoj.

Nakon protjerivanja Akadijaca, u Novu Škotsku se na poziv britanskog upravitelja doseljavaju farmeri iz Nove Engleske. Nakon što su Britanci izgubili [[Američki rat za nezavisnost|rat protiv Amerikanaca]], oko 30 tisuća [[Lojalisti (Američka revolucija)|lojalista]] doseljava se u Novu Škotsku, od toga pola u zapadni kopneni dio (današnji Novi Brunswick). Danas su više od pola stanovništva ove pokrajine potomci tih doseljenika koji su došli nakon iseljavanja Akadijaca. Crni lojalisti, kojih je bilo oko tri tisuće preseljeni su 1792. u [[Sijera Leone]].

[[File:W&ARGabriel.jpg|250px|left|thumb|Lokomotiva „Gabriel“ oko 1870.]]
Veliki broj škotskih gorštaka koji su govorili [[Škotski gaelski jezik|gaelskim jezikom]] doselili su se u 18. i 19. stoljeću na Cape Breton i zapadni kopneni dio pokrajine. Godine 1812., Hector Maclean doselio se u Pictou sa sveukupnim stanovništvom (oko 5000 osoba) područja Glensanda i Kingairloch u Škotskoj.<ref name="CamUni">{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20151031164007/http://www.cl.cam.ac.uk/~rja14/musicfiles/manuscripts/macinnes/imthesis8.pdf Cambridge University, Manuscripts - MacLean Sinclair 1899: p282]</ref><ref name="Indy">{{eng oznaka}}[http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/country-and-garden-secrets-of-a-mountain-of-wealth-1183308.html The Independent, 7 November 1998, County and Garden, Duff Hart-Davis, Saturday, Secrets of a mountain of wealth]</ref> Oko tisuću [[Ulsterski Škoti|Ulsterskih Škota]] se u ovo vrijeme doselilo u središnju Novu Škotsku, kao i oko tisuću farmera iz [[Yorkshire]]a i Northumberlanda u razdoblju između 1772. i 1775. godine. U idućem razdoblju najveći dio doseljenika činili su britanski protestanti.

U 18. stoljeću, otvoreno je nekoliko rudnika ugljena u Novoj Škotskoj, a sve njih je [[1827.]] preuzela britanska rudarska udruga General Mining Association koja je uvela novu tehnologiju u to ekonomsko područje Nove Škotske, kao što je [[parni stroj]] i [[željeznica]], koja je bila prva željeznica u Kanadi, a prevozila je ugljen do brodova.<ref>*[http://www.parl.ns.ca/samson/index.htm  “The Sage Of The Samson: Canada's Oldest Locomotive” ''Pictou County Historical Society'' (1968) digitized by Pictou-Antigonish Regional Library]</ref> Sredinom 19. stoljeća Nova je Škotska postala važna brodogradarska sila, te je ubrzo imala znatan udio u Britanskom imperiju u ovoj industriji. Isprva su brodovi građeni za britanske brodovlasnike, da bi na kraju kolonija uspostavila svoju vlastitu flotu trgovačkih brodova.

=== Kanadska konfederacija ===
[[File:Cross Roads.jpg|thumb|left|Novinska karikatura iz 1868. o političkoj situaciji u to vrijeme - sukobu zagovornika i protivnika ulaska u konfederaciju]]
Nova Škotska je bila jedna od prvih britanskih kolonija koja je uspostavila vladu odgovornu zakonodavnom tijelu mjesto monarhu, početkom 1848. godine. Ovaj status samoupravne kolonije Nova Škotska je dobila zahvaljujući naporima [[Joseph Howe|Josepha Howea]]. Godine [[1867.]], premijer Charles Tupper poveo je Novu Škotsku u novoosnovanu [[Kanadska konfederacija|Kanadsku konfederaciju]], zajedno s [[Novi Brunswick|Novim Brunswickom]] i [[Provincija Kanada|Provincijom Kanadom]].

Ubrzo počinje rasti antikonfederacijsko raspoloženje u Novoj Škotskoj, te na pokrajinskim izborima [[1868.]] [[Antikonfederacijska stranka]] osvaja 18 od 19 mjesta saveznih zastupnika, te 35 od 38 mjesta u pokrajinskom zakonodavnom tijelu. Idućih godina antikonfederacijalisti bezuspješno pokušavaju uvjeriti britanske vlasti na izlazak Nove Škotske iz konfederacije, smatrajući njen položaj kao područja pripojenog Provinciji Kanadi.

Skupština Nove Škotske je te iste godine odbila priznati legitimnost konfederacije, ali nikad nije službeno izašla iz konfederacije. Antikonfederacijalistički stavovi prešli su kasnije u pokret koji je dugo bio aktivan u tom dijelu Kanade. Na [[Dan Kanade]] su novoškotske zastave znale biti na pola stijega.

=== 20. stoljeće ===
[[File:YarmouthNS1907.jpg|thumb|Grad Yarmouth 1907. godine]]
Za vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Halifax]] je postao velika međunarodna pomorska luka. Iz ove luke su iz Sjeverne Amerike za Europu odlazili brodovi koji us prevozili oružje, zalihe i vojsku, a dolazili su brodovi koji su vraćali ranjenike. Ovi čimbenici pridonijeli su vojnom, industrijskom i stambenom razvoju grada.<ref>''The Halifax Explosion and the Royal Canadian Navy'' John Armstrong, University of British Columbia Press, 2002, str.10-11.</ref> Dana 6. prosinca 1917. u luci u Halifaxu se francuski teretni brod pun ekspoziva slučajno sudario s norveškim brodom što je prouzrokovalo najveću slučajnu eksploziju u povijesti u kojoj je ubijeno 2.000 ljudi, a 9.000 osoba ranjeno.<ref name="Jay White 1994 p. 266">Jay White, "Exploding Myths: The Halifax Explosion in Historical Context", ''Ground Zero: A Reassessment of the 1917 explosion in Halifax'' Alan Ruffman and Colin D. Howell editors, Nimbus Publishing (1994), str. 266</ref>

Dana [[15. travnja]] [[1923.]] u 2 sata poslije ponoći, sav cestovni promet u Novoj Škotskoj je promijenjen s vožnje lijevom na desnu stranu ceste.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://alts.net/ns1625/automobiles.html#roadrule1923 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=11. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101211201037/http://alts.net/ns1625/automobiles.html#roadrule1923 |url-status=dead }}</ref>

== Zemljopis ==
[[Image:Nova Scotia base map.png|left|thumb|300 px|Zemljovid Nove Škotske]]
Teritorij pokrajine Nove Škotske može se promatrati u dvije cjeline. Površinski najveći cjelinu čini [[poluotok Nova Škotska]] koji je okružen [[Atlantik|Atlantskom oceanom]] i koji ima vrlo razvedenu obalu s brojnim uvalama. Najveća udaljenost od kopna do oceana na cijeloj Novoj Škotskoj je 67&nbsp;km.<ref>{{cite book |title=O Canada |author=[[Ted Harrison]] |publisher=Ticknor & Fields |year=1993}}</ref> Drugu cjelinu čini [[otok Cape Breton]] koji je veliki otok sjeveroistočno od kopnenog dijela Nove Škotske. Pokrajina Nova Škotska po veličini je druga najmanja [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|pokrajina Kanade]] nakon [[Otok Princa Edwarda|Otoka Princa Edwarda]].

=== Položaj ===
[[Poluotok Nova Škotska]] kopneno je povezan sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] [[prevlaka Chignecto|prevlakom Chignecto]]. Osim kopnenog dijela i velikog otoka Cape Breton, u sastav pokrajine spadaju i brojni manji otoci.

Geološka povijest ove pokrajine traje više od 1,2 milijarde godina. U prošlosti je južni kraj kopnenog dijela pokrajine bio povezan s [[Afrika|Afrikom]] dok je južni dio, uključujući [[otok Cape Breton]] bio cjelina sa [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Škotska|Škotskom]].
[[Image:Nova Scotia from space.jpg|thumb|Satelitska snimka Nove Škotske]]
Uz razvijenu obalu bogatu plažama, pejzaž Nove Škotske krase brojni brežuljci, nekoliko niskih planinskih lanaca, doline rijeka, jezera i šume. Nova Škotska čini dio [[Zaljev St. Lawrence|zaljeva St. Lawrence]] i njegovog južnog [[tjesnac Northumberland|tjesnaca Northumberland]]. Tjesnac Cabot nalazi se sjeverno i istočno od Cape Bretona. Najveći dio [[zaljev Fundy|zaljeva Fundy]] leži na sjeverozapadnoj obali pokrajine, uključujući nekoliko manjih zaljeva. [[Zaljev Maine]] nalazi se na zapadnoj obali, a jedan njegov dio čini zaljev Fundy. Atlantička obala Nove Škotske vrlo se razvila od razdoblja otopljivanja leda, te su stvorena područja koja obiluju bogatim podmorskim životinjskim bogatstvima.

=== Klima ===

Nova Škotska nalazi se u području umjerene klime, iako je pokrajina okružena morem klima ima karakteristike bliže kontinentalnoj neko morskoj klimi. Ipak, ocean ima veliki utjecaj na promjene u klimi. Vodene mase koje okružuju pokrajini su [[zaljev St. Lawrence]] na sjeveru, [[zaljev Fundy]] na zapadu, te Atlantik na jugu i istoku. Iako konstantna temperatura Atlantskog oceana utječe na umjeravanje klime južne i istočne obale, nakupine leda u zaljevu St. Lawrence utječu na povećanju zahlađenja zimskog razdoblja na sjeveru pokrajine. Plitkoća zaljeva također utječe i na brže zagrijavanje i povećanje ljetnih temperatura na sjeveru. Ljeto službeno traje od prve nedjelje u travnju do zadnje subote u listopadu.
[[Slika:Climate Halifax.jpg|thumb|left|Temperaturni dijagram Halifaxa]]
Padaline na ovom teritoriju variraju od 140&nbsp;cm na jugu do 100&nbsp;cm u drugim dijelovima. Magla je vrlo česta na nekim mjestima, tako da je u Halifax oko 196 dana godišnje maglovito,<ref>[http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=59317&refer=&units=us Weatherbase: Historical Weather for Halifax, Nova Scotia, Canada]</ref> dok se taj broj u [[Yarmouth (Nova Škotska)|Yarmouthu]] penje i do 191 dan.<ref>[http://www.weatherbase.com/weather/weatherall.php3?s=30617&refer=&units=us Weatherbase: Historical Weather for Yarmouth, Nova Scotia, Canada]</ref>

Prosječne godišnje temperature su:

* U proljeće od 1&nbsp;°C do 17&nbsp;°C 
* Ljeti od 14&nbsp;°C do 25&nbsp;°C 
* U jesen od 5&nbsp;°C do 20&nbsp;°C 
* Zimi od −11&nbsp;°C do 5&nbsp;°C

Zbog utjecaja oceana, Nova Škotska ima najtopliju klimu u Kanadi. Temperature variraju u velikom rasponu, ali ne previše. Lokalnu klimu još karakterizira kasno i dugo ljeto, često oblačno nebo kao i česta [[magla]]. Zbog svog položaja na Atlantskom oceanu, ovo područje često udaraju tropske oluje i uragani. Ipak, zbog hladnije vode mora ove oluje često oslabe dok dođu do Nove Škotske. U prosjeku velike oluje se događaju svake četiri godine.

== Politika ==
[[File:Highlanders stands at the entrance of the Citadel.JPG|thumb|Straža ispred tvrđave u Halifaxu]]
Upravno gledajući, Nova Škotska je demokratski ustrojena pokrajina s vlastitim pokrajinskim parlamentom. Lokalni parlament (''Nova Scotia House of Assembly'') je ustrojen kao jednodomsko tijelo s 52 zastupnika. Na čelu novoškotskog izvršnog vijeća nalazi se kralj [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] koji je trenutni monarh na čelu države Kanade. Njegove dužnosti u Novoj Škotskoj obnaša njegov imenovani namjesnik. Na čelu vlade pokrajine je premijer. Sjedište pokrajinske skupštine i kraljičinog namjesnika je u [[Halifax]]u.

Političkom scenom Nove Škotske vlada velika razlika preferencija građana u pogledu stranaka. Zbog te situacije Novom Škotskom duže vrijeme su vladale manjinske vlade i razne koalicije. Ruralni dio pokrajine većinom glasuje za Progresivnu konzervativnu stranku, područje Halifaxa za Nove demokrate, a Cape Breton većinom za Liberale dok manji dio glasa za konzervativce i demokrate. Ova situacija onemogućava jednoj stranci dobivanje potrebne većine na izborima.

Na izborima u lipnju [[2009.]] u pokrajinski parlament izabrani su: 31 demokrat, 11 liberala i 10 konzervativaca, što je rezultiralo formiranjem prve vlade Novih demokrata u novoškotskoj povijesti, te prve vlade s potrebnom većinom nakon dugo vremena.

Novoškotska skupština je 2004. službeno pozvala [[Otoci Turks i Caicos|Otoke Turks i Caicos]] na pripojenje pokrajini, ako ovi karipski otoci ikad odluče pripojiti se Kanadi.

=== Upravna podjela ===

[[Slika:CountiesNovaScotia.png|thumb|200px|Okruzi Nove Škotske]]

U Novoj Škotskoj gradovi više službeno ne postoje, otkad su 1996. okupljeni u regionalne općine (''Regional Municipalities''). Tako je sad pokrajinska prijestolnica [[Halifax]] dio Halifax Regional Municipality, zajedno s Dartmouthu koji je prije bio drugi grad po veličini u pokrajini. Bivši gradovi Sydney i Glace Bay danas su dio Cape Breton Regional Municipality.

Uz tri regionalne općine ([[Cape Breton Regional Municipality|Cape Breton]], [[Halifax]], Queens), pokrajina se sastoji od 18 okruga (''Countys''):

{| cellpadding="10" cellspacing="2" border="0"
|- valign="top"
| valign="top" |
* [[Okrug Annapolis|Annapolis]]
* [[Okrug Antigonish|Antigonish]]
* [[Okrug Cape Breton|Cape Breton]]
* [[Okrug Colchester|Colchester]]
* [[Okrug Cumberland (Nova Škotska)|Cumberland]]
* [[Okrug Digby|Digby]]
| valign="top" |
* [[Okrug Guysborough|Guysborough]]
* [[Okrug Halifax (Nova Škotska)|Halifax]]
* [[Okrug Hants|Hants]]
* [[Okrug Inverness|Inverness]]
* [[Okrug Kings (Nova Škotska)|Kings]]
* [[Okrug Lunenburg (Nova Škotska)|Lunenburg]]
| valign="top" |
* [[Okrug Pictou|Pictou]]
* [[Okrug Queens (Nova Škotska)|Queens]]
* [[Okrug Richmond (Nova Škotska)|Richmond]]
* [[Okrug Shelburne (Nova Škotska)|Shelburne]]
* [[Okrug Victoria (Nova Škotska)|Victoria]]
* [[Okrug Yarmouth|Yarmouth]]
|}

== Stanovništvo ==

Prema popisu iz 2001.<ref>{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26d.htm |title=Population by selected ethnic origins, by province and territory (Census 2001) |author=Statistics Canada |year=2005 |access-date=21. lipnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621150400/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26d.htm |archivedate=21. lipnja 2008.}}</ref> najveća etnička skupina Nove Škotske su [[Škoti]] (29,3%), dok su druge veće etničke skupine čine [[Englezi]] (28,1%), [[Irci]] (19.9%), [[Francuzi]] (16,7%), [[Nijemci]] (10,0%), [[Nizozemci]] (3,9%), [[Indijanci]] (3,2%), [[Velšani]] (1,4%), [[Talijani]] (1.3%) i [[Akadijci]] (1,2%). Sveukupno 96,8% stanovnika ove pokrajine je europskog podrijetla. 47,4% stanovnika izjavili su da osjećaju se kao Kanađani.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2001., u Novoj Škotskoj živi 625 osoba [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla, od čega 245 samo hrvatskog, a 385 djelomično hrvatskog podrijetla.<ref>{{hr icon}}{{Cite web |url=http://ca.mvp.hr/?mh=378&mv=2197 |title=Socio-demografska analiza hrvatske zajednice u Kanadi |author=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi, Kanada |url-status=dead }}</ref>

=== Razvoj stanovništva od 1851. godine ===
{| style="background:transparent;"
|- valign="top"
|
{| class="wikitable sortable" style="text-align:right;"
!rowspan="2"| God. !!rowspan="2"| Stanovništvo !!colspan="2"| % promjena !!rowspan="2"| Rang*</tr>
! 5-god.!! 10-god.</tr>
| 1851 || 276,854 || &ndash; || &ndash; ||rowspan="6"| <center><big>3</big></center></tr>
| 1861 || 330,857 || &ndash; || 19.5</tr>
| 1871 || 387,800 || &ndash; || 17.2</tr>
| 1881 || 440,572 || &ndash; || 13.6</tr>
| 1891 || 450,396 || &ndash; ||  2.2</tr>
| 1901 || 459,574 || &ndash; ||  2.0</tr>
| 1911 || 492,338 || &ndash; ||  7.1 || <center>4</center></tr>
| 1921 || 523,837 || &ndash; ||  6.4 ||rowspan="4"| <center><big>7</big></center></tr>
| 1931 || 512,846 || &ndash; ||  2.1</tr>
| 1941 || 577,962 || &ndash; || 12.7</tr>
| 1951 || 642,584 || &ndash; || 11.2</tr>
|}
|
{| class="wikitable sortable" style="text-align:right;"
!rowspan="2"| God. !!rowspan="2"| Stanovništvo !!colspan="2"| % promjena !!rowspan="2"| Rang*</tr>
! 5-god.!! 10-god.</tr>
| 1956 || 694,717 || 8.1 || &ndash; ||rowspan="11"| <center><big>7</big></center></tr>
| 1961 || 737,007 || 6.1 || 14.7</tr>
| 1966 || 756,039 || 2.6 ||  8.8</tr>
| 1971 || 788,965 || 4.4 ||  7.0</tr>
| 1976 || 828,570 || 5.0 ||  9.6</tr>
| 1981 || 847,442 || 2.3 ||  7.4</tr>
| 1986 || 873,175 || 3.0 ||  5.4</tr>
| 1991 || 899,942 || 3.1 ||  6.2</tr>
| 1996 || 909,282 || 1.0 ||  4.1</tr>
| 2001 || 908,007 || 0.1 ||  0.9</tr>
| 2006 || 913,462 || 0.6 || 2.8</tr>
|}
|}

=== Jezici ===
[[File:Église Sainte-Marie Pointe-de-L'Église.jpg|thumb|Crkva sv. Marije]]
Prema popisu iz 2006., najgovoreniji materinski jezici novoškotskog stanovništva su:
{| class="wikitable"
|- bgcolor="#CCCCCC"
!Rang
!Jezik
!Br. govornika
!Postotak
|-
|1.
|engleski
|832.105
|92,53%
|-
|2.
|francuski
|32.540
|3,62%
|-
|3.
|arapski
|4.425
|0,49%
|-
|4.
|mi'kmaq
|4.060
|0,45%
|-
|5.
|njemački
|4.045
|0,45%
|-
|6.
|kineski
|3.370
|0,37%
|-
|7.
|nizozemski
|2.440
|0,27%
|-
|8.
|poljski
|1.570
|0,17%
|-
|9.
|španjolski
|1.305
|0,15%
|-
|10.
|grčki
|1.035
|0,12%
|-
|11.
|talijanski
|905
|0,10%
|-
|12.
|korejski
|860
|0,10%
|-
|13.
|gaelski
|799
|0.10%
|}

U Novoj Škotskoj 230 ljudi priča [[hrvatski]] kao materinski jezik, od toga je za njih 220 samo hrvatski materinski, dok još deset govori i neki drugi materinski jezik.<ref>{{hr icon}}{{Cite web |url=http://ca.mvp.hr/?mh=378&mv=2198 |title=Lingvistička analiza hrvatske zajednice u Kanadi |author=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi, Kanada |url-status=dead }}</ref>

=== Religija ===
Najveće vjerske zajednice prema broju pripadnika u ovoj pokrajini su: [[Rimokatolička Crkva]] s 327.940 (37 %); [[Ujedinjena Crkva Kanade]] s 142.520 (16 %); i [[Anglikanska Crkva Kanade]] s 120.315 (13 %) vjernika.<ref>{{eng oznaka}}[http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/Religion/Page.cfm?Lang=E&Geo=PR&View=1a&Code=12&Table=1&StartRec=1&Sort=2&B1=12&B2=All Religions in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070317105441/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/Religion/Page.cfm?Lang=E&Geo=PR&View=1a&Code=12&Table=1&StartRec=1&Sort=2&B1=12&B2=All |date=17. ožujka 2007. }}</ref>
== Indijanci ==
Indijanci su danas organizirani po prvima nacijama: [[Acadia]], [[Annapolis Valley]], [[Bear River]], [[Chapel Island First Nation]], [[Eskasoni]], [[Glooscap First Nation]], [[Membertou]], [[Millbrook]], [[Paq'tnkek First Nation]], [[Pictou Landing]], [[Shubenacadie]], [[Wagmatcook]], [[Waycobah First Nation]].

== Gospodarstvo ==
[[File:Usine poisson Robin Cheticamp 1914.PNG|left|thumb|Fotografija pogona za preradu ribe iz 1914. godine]]
[[Image:YarmouthNS FishingBoats.jpg|thumb|right|250px|Brodovi za izlov [[jastog]]a u [[Yarmouth]]u.]]
Gospodarstvo Nove Škotske tradicionalno se temelji na njezinim prirodnim resursima, iako je lokalna ekonomija posljednjih nekoliko desetljeća postala raznolikija. Velika prirodna, i to posebno morska bogatstva bili su glavni faktor napretka ovog područja i to još od osnutka [[Nova Francuska|Nove Francuske]] u 17 stoljeću. Danas je, zbog pretjeranog izlova, važnost [[ribarstvo|ribarstva]] smanjena. Pretjerani izlov [[bakalar]]a uzrokova je kolaps tog tržišta i gubitak oko 20.000 radnih mjesta u 1992. godini.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.fisherycrisis.com / |title=The Starving Ocean |author=Fish in Crisis}}</ref>

Zbog niza malih poduzeća, gospodarstvo Nove Škotske je među najbrže rastućim u Kanadi. Ova poduzeća čine oko 92,2% privrede pokrajine.<ref name = Migration>{{eng oznaka}}Carter, S. (ed.) [http://www.migrationnews.com/index.cfm/Canada/index.cfm/Canada/Migration_News___PDF_file.html/Migration_News___PDF_file.pdf Migrationnews Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325022927/http://www.migrationnews.com/index.cfm/Canada/index.cfm/Canada/Migration_News___PDF_file.html/Migration_News___PDF_file.pdf |date=25. ožujka 2009. }}. 2007-2008 Edition. Oceania Development Group.</ref> BDP po glavi stanovnika 2005. bio je 31.344 dolara, što je ipak manje od nacionalnog prosjeka od 34.273 dolara, te skoro upola manje od BDP-a najbogatije kanadske pokrajine [[Alberta|Alberte]].<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.gov.ns.ca/finance/statistics/agency/index.asp |title=Economics and Statistics |author=Government of Nova Scotia |year=2007 |access-date=26. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110316104154/http://www.gov.ns.ca/finance/statistics/agency/index.asp |archivedate=16. ožujka 2011.}}</ref>

[[Rudarstvo]] je također vrlo važna gospodarska grana. Najviše se vadi [[gips]], [[sol]], te u manjoj mjeri [[Silicijev dioksid|silika]], [[treset]] i [[barit]].<ref>{{eng oznaka}}Province of Nova Scotia, [http://www.gov.ns.ca/natr/meb/one/95act1-4.asp "Summary of Nova Scotia Mineral Production, 1994 and 1995"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091015140229/http://www.gov.ns.ca/natr/meb/one/95act1-4.asp |date=15. listopada 2009. }}</ref> Od 1990-ih, vađenjem nafte i plina ispod morskog dna je također postalo značajan ekonomski faktor. Poljoprivreda je i dalje vrlo važan sektor, a posebno je važna drvna industrija, te proizvodnja papira u središnjem dijelu pokrajine.

[[Image:Halifaxnighttime.jpg|255px|thumb|Halifax-glavni grad i ekonomsko središte]]
Sektor obrane i zrakoplovstva s 1,5 milijarde dolara godišnje vrlo značajno pridonosi gospodarstvu pokrajine.<ref name="Defence, Security & Aerospace">{{eng oznaka}}Nova Scotia Business Inc. [http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/sectorinfo/defense_aerospace.aspx Defence, Security & Aerospace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516013130/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/sectorinfo/defense_aerospace.aspx |date=16. svibnja 2006. }}.</ref> Oko 40% vojne imovine Kanade nalazi se u ovoj pokrajini.<ref name="Defence, Security & Aerospace"/> Četvrta najveća kanadska filmska industrija nalazi se u Novoj Škotskoj gdje se godišnje producira preko sto filmova, od čega su više od pola međunarodni filmovi i televizijske produkcije.<ref>{{eng oznaka}}Nova Scotia Film Development Corporation [http://www.film.ns.ca/pdfs/2007-08%20stat%20summary%20for%20Press%20release.pdf Production Statistics for the 12 Month Period Ended March 31, 2008].</ref> U novije vrijeme razvila se i industrija videoigara, dolaskom proizvođača kao što su HB Studios i Silverback Productions. Posebnu je pozornost 2009. dobila investicija Longtail Studiosa.<ref>{{eng oznaka}}Leading-edge video game company comes to Nova Scotia [http://www.gov.ns.ca/news/details.asp?id=20091112007].</ref>

Turizam u Novoj Škotskoj izravno uključuje oko 6.500 poduzeća i generira blizu 40.000 radnih mjesta.<ref>{{eng oznaka}}Tourism Industry Association of Nova Scotia. [http://www.tians.org/ Tourism Summit 2008].</ref> Ova gospodarska aktivnost godišnje doprinosi s 1,3 milijarde dolara lokalnoj ekonomiji.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/keyfacts/default.aspx / |title=Key Facts |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=16. svibnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060516012851/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/keyfacts/default.aspx |url-status=dead}}</ref> Samo kroz luku Halifax godišnje prođe 200.000 putnaka na brodovima za kružna putovanja.<ref name="gov-ns1">{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.gov.ns.ca/econ/exportstrategy/docs/Export_Development_Strategy-NS.pdf |title=Going Global, Staying Local: A Partnership Strategy for Export Development |publisher=Government of Nova Scotia}}</ref> Sektor [[IT|informacijske tehnologije]] vrlo brzo se razvija u Novoj Škotskoj, te se sastoji od preko 500 poduzeća s oko 15.000 zaposlenih.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/ict.aspx / |title=Information and Communications Technology |author=Trade Team Nova Scotia |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=6. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706190937/http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/ict.aspx |url-status=dead}}</ref> U području osiguranje|osiguranja djeluje preko 360 poduzeća, a predviđeni rast zapošljavanja u ovom području je 25% u sljedeće tri godine.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.insureconomy.ca/img/INSURECONOMY_Summary_Report.pdf / |title=Nova Scotia's Insurance Industry |author=Insureconomy |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110706182926/http://www.insureconomy.ca/img/INSURECONOMY_Summary_Report.pdf |archivedate=6. srpnja 2011.}}</ref>

Prosječan prihod novoškotskog domaćinstva je 47.100 dolara, pto je blizu nacionalnom prosjeku. U Halifaxu je prosječan prihod obitelji 58.262 dolara, što je iznad nacionalnog prosjeka. Ova činjenica, te niske cijene nekretnina u pokrajini su razlog zašto je Nova Škotska ekonomski isplativa za život.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/nsadvantage/qualityoflife.aspx / |title=Quality of Life |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100703121929/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/nsadvantage/qualityoflife.aspx |archivedate=3. srpnja 2010.}}</ref> U usporedbi s međunarodnim poslovnim centrima diljem svijeta, Halifax se nalazi među prvih pet ekonomski isplativih mjesta za posao.<ref name = Migration/> U Novoj Škotskoj postoji veliki broj programa poticanja malih poduzeća, kao što su porezne olakšice i krediti.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.canadabusiness.ca/eng/guide/1138 |title=Tax Refunds and Credits |author=Canada Business |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=1. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401065944/http://www.canadabusiness.ca/eng/guide/1138 |url-status=dead }}</ref> Pokrajina vodi politiku privlačenja velikih poduzeća u Novu Škotsku kako bi povećala broj radnih mjesta i ubrzala gospodarski rast. Velika poduzeća kao Research in Motion (RIM) i Lockheed Martin otvorili su svoje podružnice u ovoj pokrajini.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/default.aspx / |title=Locate Your Business in Nova Scotia |author=Nova Scotia Business Inc. |access-date=27. srpnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100801105655/http://www.novascotiabusiness.com/en/home/locate/default.aspx |archivedate=1. kolovoza 2010.}}</ref>

Iako je u usporedbi s ostalim kanadskim pokrajinama Nova Škotska prilično mala, ova pokrajina je veliki izvoznik određenih proizvoda. Tako je Nova Škotska najveći svjetski izvoznik [[božićno drvce|božićnih drvca]], [[jastog]]a, [[gips]]a i šumskog voća.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://www.twrsoft.com/trivia/hist04.htm |title=The Nova Scotian Economy |author=Tower Software |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531053941/http://www.twrsoft.com/trivia/hist04.htm |url-status=dead }}</ref> Izvozna vrijednost [[ribe]] prelazi milijardu dolara, a riblje proizvode iz ove pokrajine uvozi oko 90 zemalja svijeta.<ref>{{eng oznaka}}{{cite web |url=http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/fisheriesaquaculture.aspx / |title=Fisheries & Aquaculture |author=Trade Team Nova Scotia |access-date=27. srpnja 2010. |archive-date=6. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090606001941/http://ttns.gov.ns.ca/en/home/doingbusiness/gettingtoknowus/sectorsnapshots/fisheriesaquaculture.aspx |url-status=dead}}</ref>

== Obrazovanje ==
[[Image:Saint Marys HFX.jpg|thumb|Glavni ulaz u Sveučilište Saint Mary's]]
U Novoj Škotskoj postoji više od 450 javnih škola za djecu. Javni sustav prosvjete pruža obrazovanje do dvanaestog razreda. U pokrajini također postoje i privatne škole. Javnim sustavom obrazovanja upravlja sedam regionalnih školskih odbora odgovornih za obrazovanje na engleskom i francuskom jeziku, te Akadijsko pokrajinsko školsko vijeće (''Conseil Scolaire Acadien Provincial'') odgovorno za obrazovanje učenika na francuskom jeziku.

Sustav obrazovanja Nova Scotia Community College ima 13 kampusa diljem pokrajina. Ovi koledži uspostavljeni su 1988. okupljanjem pokrajinskih škola. U Novoj Škotskoj postoji 11 sveučilišta: Dalhousie University, University of King's College, Saint Mary's University (Halifax), Mount Saint Vincent University, NSCAD University, Acadia University, Saint Francis Xavier University, Nova Scotia Agricultural College, Cape Breton University, Atlantic School of Theology i frankofonsko Université Sainte-Anne.

== Kultura ==
[[File:Louisbourg20.jpg|thumb|Predstava za turiste u Louisbourgu]]
Unatoč malom broju stanovnika, novoškotska glazba i kultura pod utjecajem su raznih kulturnih skupina koji žive na ovom području. Ovo područje isprva su nastanjivali [[Micmac Indijanci]], a prvi europski doseljenici bili su [[Francuzi]]. Nakon njih dolaze [[Englezi]], [[Irci]], [[Škoti]] i [[Afrika]]nci, kao i razni doseljenici iz drugih kolonija. Utjecaj doseljenih škotskih gorštaka danas čini važan faktor u definiranju kulturnog života pokrajine, te danas još uvijek oko 500 do 2000 građana pokrajine tečno govori [[škotski gaelski jezik]].

Kultura ove pokrajine postupno se razvijala dolaskom svakih od ovih skupina. Danas se za novoškotsku kulturu može reći da je mješavina raznih drugih kultura. Vlada Nove Škotske danas ohrabruje indijanski, francuski, gaelski i afričko-novoškotski kulturni razvoj. Pokrajina nastoji privući nove imigrante, iako su joj uspjesi dosad bili ograničeni.<ref>{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www.novascotiaimmigration.com/ |title=Nova Scotia |author=Nova Scotia Office of Immigration |yar=2007}}</ref> U glavnim pokrajinskim središtima kao Halifax i Sydney živi veliki broj doseljenika iz arapskih i istočnoeuropskih zemalja. Gradska vlast Halifaxa svake godine organizira multikulturalni festival.<ref>{{eng oznaka}}{{Cite web |url=http://www.multifest.ca/ |title=Nova Scotia Multicultural Festival |year=2007 |access-date=25. srpnja 2010. |archive-date=9. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110509214101/http://www.multifest.ca/ |url-status=dead }}</ref>

Grad Halifax je u novije vrijeme postao središte kulturnog zbivalja u Atlantičkoj Kanadi. U gradu se nalaze razne kulturne institucije kao Nova Scotia College of Art and Design University i Symphony Nova Scotia, koji je jedini potpuni orkestar u tom dijelu Kanade. Pokrajina je poznata i po filmu, izdavaštvu i drugim oblicima umjetnosti.

=== Glazba ===

Iako popularna glazba danas prevladava, pokrajina je i dalje najpoznatija po folklornoj i tradicionalnoj glazbi. Folklorna glazba Nove Škotske ima izražen škotski utjecaj, te su neki tradicionalni oblici glazbe ovdje očuvaniji nego u samoj Škotskoj. Ovo je posebno slučaj na otoku Cape Breton koji je međunarodno središte keltske glazbe. U kopnenom dijelu pokrajine, posebno u selima okruga Guysborough, obično se može čuti glazba s irskim utjecajem jer u ovom dijelu pokrajine dominira irska kultura.

== Izvori ==

=== Izvori ===
{{izvori|30em}}

=== Bibliografija ===

* {{eng oznaka}}Choyce, Lesley.  ''Nova Scotia: Shaped by the Sea. A Living History.'' Toronto: Penguin Books Canada, 1996. 305 str.
* {{eng oznaka}}Donovan, Kenneth, ed.  ''Cape Breton at 200: Historical Essays in Honour of the Island's Bicentennial, 1785-1985.'' Sydney, N.S.: U. Coll. of Cape Breton Pr., 1985. 261 str.
* {{eng oznaka}}Girard, Philip; Phillips, Jim; and Cahill, Barry, ed.  ''The Supreme Court of Nova Scotia, 1754-2004: From Imperial Bastion to Provincial Oracle'' U. of Toronto Press 2004.
*  {{eng oznaka}}Beck, J. Murray.  ''Politics of Nova Scotia. vol 2:  1896-1988.'' Tantallon, N.S.: Four East 1985 438 str.
*  {{eng oznaka}}Bickerton, James P.  ''Nova Scotia, Ottawa and the Politics of Regional Development.'' U. of Toronto Press 1990. 412 str.
* {{eng oznaka}}Byers, Mary and McBurney, Margaret.  ''Atlantic Hearth: Early Homes and Families of Nova Scotia.'' U. of Toronto Press, 1994. 364 str.
* {{eng oznaka}}Campey, Lucille H.  ''After the Hector: The Scottish Pioneers of Nova Scotia and Cape Breton'' Toronto: Natural Heritage Books, 2004. 376 str.
* {{eng oznaka}}Pryke, Kenneth G. ''Nova Scotia and Confederation, 1864-74'' (1979) ({{ISBN|0-8020-5389-0}})
* {{fra oznaka}}Lanctôt, Léopold.  ''L'Acadie des Origines, 1603-1771'' Montréal: Fleuve, 1988. str.
* {{fra oznaka}}LeBlanc, Ronnie-Gilles (2005). Du Grand Dérangement à la Déportation: Nouvelles Perspectives Historiques, Moncton: Université de Moncton, 465 str.

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Nova Scotia}}

*{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}[http://www.gov.ns.ca/ Vlada Nove Škotske]
*{{eng oznaka}}[http://www.novascotialife.com/ Nova Scotia - ''Come To life'' (Glavni novoškotski portal)]
*{{eng oznaka}}{{fra oznaka}}[http://novascotia.com/ Turizam Nove Škotske]

{{Pokrajine i teritoriji Kanade}}
[[Kategorija:Nova Škotska| ]]