Nukleotidi

Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u stanicama. Kao i sve molekule s 2-3 fosfatne skupine vezane za atom 5'-ugljik, spadaju među nukleozidne monofosfate jer izdvajanjem fosfatne skupine tvore nukleozid. Najveći je broj molekula RNA ili DNA izgrađen od samo četiri osnovna tipa nukleotida.
Svaki se nukleotid sastoji od pet-ugljičnog šećera za koji su vezane fosfatna skupina i dušikova baza. Šećer može biti D-riboza (kod RNA) ili D-deoksiriboza (kod DNA). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5'-ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1'-ugljik. Baza može biti purinska ili pirimidinska.
DNA sadrži purinske baze adenin (A) i guanin (G) te pirimidinske baze citozin (C) i timin (T). RNA također sadrži adenin, guanin i citozin, no umjesto timina ima pirimidinsku bazu uracil (U). Ovih pet osnovnih dušikovih baza ubrajaju se u trideset najčešćih molekula u stanicama.
Nukleotidi nastaju na dva načina:[1]
- ↑ Mildner, Boris; Biosinteza nukleotida i deoksinukleotida Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2015. (Wayback Machine), str. 2, PMF