Prijeđi na sadržaj

Obična bundeva

Izvor: Wikipedija
obična bundeva
Bundeva
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Rosopsida
Red:Cucurbitales
Porodica:Cucurbitaceae
Rod:Cucurbita
Vrsta:C. pepo
Dvojno ime
Cucurbita pepo
L.
Baze podataka

Obična bundeva (bundeva, tikva, misirača, jestiva buča, patišon, lat. Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka s puzavom stabljikom. Ostali nazivi jesu: tikva, buča, žuta tikva.

Opis biljke

[uredi | uredi kôd]
Bučine sjemenke

Puzava stabljika bundeve naraste i do 10 m, a cvjetovi su žuti i smješteni u pazuhu listova. Biljka razvija posebno muške posebno ženske cvjetove, a listovi su veliki, srcolikog oblika i vrlo hrapavi. Plodovi su kuglastog oblika, ponekad rebrasti. Plodovi bundeve su hranjivog blagog i slatkastog ukusa, a sjemenke uljnatog ukusa.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Biljka potječe iz Meksika, a zahvaljujući Španjolcima prenijeta je u Europu. Jedna od vrsta bundeve potječe iz Indije, dok se na području Europe najviše raširila okrugla bundeva koja potječe iz Amerike.

Ljekoviti dio biljke

[uredi | uredi kôd]

Bundevino sjeme i jestivi mesnati dio bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama, šećerom i brojnim mineralnim tvarima.

Ljekovito djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Bundevu bi u svoju ishranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili. Hladno prešano bučino ulje veoma je zdravo i preporučljivo stolno ulje, pomaže kod opeklina, za rane ili za trljanje kože ispucane od hladnoće. Redovita konzumacija bučinih sjemenki uklanjaja karakteristične probleme kod adenoma (povećanja) prostate, koji se vraćaju prestankom uzimanja sjemenki. Oljušteno sjeme bundeve pomaže kod crijevnih parazita.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bundeva
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bundeva
Wikivrste imaju podatke o taksonu Bundeva