Odlučivanje

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Faze odlučivanja. (Rasprava)

Odlučivanje je bit planiranja i ono predstavlja odabir nekog smjera djelovanja između više alternativa. Rezultat odlučivanja jest odluka. Odlučivanje je proces iznalaženja većeg broja inačica (alternativnih) rješenja nekog problema ili stanja radi kojeg je proces i pokrenut.

Proces odlučivanja

Da bi se proces odlučivanja pokrenuo potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta:

• Postojanje jaza (anomalije) između postavljenih ciljeva i trenutnog stanja
• Postojanje svjesnosti kod menadžera o toj pojavi
• Postojanje volje kod menadžera (donositelja odluke) za promjenom, tj. uklanjanjem te anomalije
• Postojanje odgovarajućih resursa za djelovanje

1. traganje za alternativama

Podrazumijeva generiranje svih mogućih smjerova djelovanja (alternativa) koji ostavaruju isti (rezultat) cilj s višom ili manjom efikasnošću.

1. vrednovanje alternativa

Alternative koje smo generirali sad obrađujemo, sortiramo, analiziramo, i evaluiramo (ocjenjujemo) s ciljem da iznađemo optimlanu alternativu (smjer djelovanja) koja će dati najbolji rezultat u ostvarivanju zacrtanog cilja. Bilo da se radi o povećanju profita, smanjenju troškova po jedinici proizvoda u proizvodnji ili prodaji, povećanju asortimana ...

1. • kvantitativni i kvalitativni čimbenici
   • granična analiza
   • analiza učinkovitosti troškova (cost-benefit analiza)
2. odabir alternative
   • U odabiru alternative se mogu koristiti tri (3) pristupa :
     • iskustvo
     • eksperimentiranje
     • istraživanje i analiza

Vrste odluka

Programirane odluke

Programirane odluke se primjenjuju na rutinske (strukturirane) probleme, najčešće su to poslovi koji se ponavljaju. U tom odlučivanju se koristi iskustvo i prethodno ustanovljeni kriteriji. Postupak odlučivanja je poznat i većinom je to na osnovi prethodnih slučajeva. Programirane odluke najviše donose menadžeri nižih organizacijskih razina.

Neprogramirane odluke

Neprogramirane odluke se primjenjuju u novim, slabo definiranim situacijama koje se ne ponavljaju za razliku od programiranih odluka. To su uglavnom strateške odluke i donose ih menadžeri viših organizacijskih razina.

Odlučivanje u uvjetima neizvjesnosti

Većina odluka koje menadžeri donose su u uvjetima neizvjesnosti. Vrlo su rijetke situacije kada su ljudi sigurni što će se dogoditi kada donesu neku odluku.

U cilju poboljšanja odlučivanja u uvjetima neizvjesnosti razvijeni su suvremeni principi koji takvo odlučivanje mogu učiniti kvalitetnijim i boljim.

Analiza rizika

Svatko želi znati veličinu i prirodu rizika koji se veže uz donošenje odluke u određenoj situaciji. Analiza rizika se u većini slučajeva temelji na procjenama i vjerojatnostima.

Stablo odlučivanja

Temelji se na odnosima između strategije i trenutnog stanja. Stablo prikazuje šanse i vjerojatnosti povezane s različitim pravcima za koje se možemo odlučiti. Primjer stabla odlučivanja možete pogledati ovdje

Teorija preferencije

Temelji se na shvaćanju da su neki pojedinci spremni preuzeti više rizika od onih na koje upućuje vjerojatnost dok su drugi spremni preuzeti manje rizika.

Poveznice

• Analiza rizika (engl.)
• Stablo odlučivanja (engl.)