Ormánság

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Tradicionalna narodna nošnja u Ormánságu.

Ormánság ili Ormányság je pogranični predio u južnoj Mađarskoj.

Područje je nekad bilo močvarno, a danas je izgrađeno. Nema pravih fizičkih granica, osim Drave na jugu. Tradicijski se dijeli od susjednih krajeva na osnovi etnografskih obilježja, kao što je narodna nošnja.

Ime[uredi VE | uredi]

Postoji više tumačenja, a ime se dovodi u svezi s turskim ormán (šuma).[1]

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se uz rijeku Dravu, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Nalazi se oko sela Šeljina i Vajslova. Smatra se jednom od najsiromašnijih u Mađarskoj.

U Ormánságu nalazi se 45 sela, uglavnom koja pripadaju Šeljinskoj mikroregiji.

Kultura[uredi VE | uredi]

Među glavne kulturne spomenike su unutrašnjosti oslikanih protestantske crkve motivima narodne umjetnosti, kao što je u Ivanidbi[2] Adorjásu i Korši.[3]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Evangelistički stanovnici su u ovom kraju dugo bili većina i tradicionalna zajednica,[4] no poslije su ih brojčano potisnuli rimokatolici. Od 18. st. katolički Hrvati u Starinu su većina stanovnika. U Ormánságu živi brojna romska zajednica.

Prema popisu stanovništva od 2001. za šeljinsku mikroregiju uključujući veliki dio okružja, 87,4% stanovnika bili su Mađari, 12% Hrvati, 6% Romi.[5] Udio romske zajednice veći je nego što prikazuje popis, budući da se svi Romi nisu izjasnili kao Romi. Stanovništvo sela Gilvánfe skoro su u potpunosti bajaški Romi, u dvanaestak drugih sela već su prevladavajuća zajednica, a ovo bi se moglo dogoditi i u drugim susjednim selima ako se nastave sadašnji demografski procesi. Nekad prevladavajući kalvinistički Mađari danas čine samo 20% stanovnika. Narastao je udio katoličkih mađarskih i inih kmetova, nizinskih podunavskih Švaba i Roma. [6], tako da danas rimokatolici čine dvije trećine stanovništva.[7]

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]