Vidi kôd stranice Ortopedija

{{nedostaju izvori}}
[[File:Andry tree.png|192px|right|thumb|<center> [[:en:Logo|Logo]] </center>]]

'''Ortopedija''' ([[Francuski jezik|fra.]] ''orthopédie''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45625 ortopedija], enciklopedija.hr, pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref>) ili '''ortopedska kirurgija''' je grana [[Kirurgija|kirurgije]] koja se bavi [[bolest]]ima i liječenjem mišićno-koštanog sustava. Ortopedski kirurzi koriste operativne i neoperativne zahvate pri liječenju mišićno-koštanih [[trauma]], sportskih ozljeda, [[Degenerativne bolesti|degenerativnih bolesti]], infekcija, [[Novotvorina|tumora]] i kongenitalnih (urođenih) poremećaja.

== Etimologija ==
[[Riječ]] ortopedija prvi puta se upotrebljava na francuskom kao ''orthopédie,'' a skovao ju je francuski znanstvenik Nicholas Andry od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''orthos'' („ispravno“, „ravno“) i ''paidion'' („dijete“). Prvi puta koristi riječi u svojoj knjizi ''Orthopédie'' (Ortopedija), objavljenoj 1741. a koja je bila usmjerena ka ispravljanju i sprječavanju deformiteta kod [[djeca|djece]].

Iako se ova [[disciplina]] u početku razvila s glavnim naglaskom na dječju populaciju, ona se znatno proširila, te glavni temelj ortopedije i ortopedske kirurgije postaje ispravljanje deformiteta [[Kralježnica|kralježnice]] i [[kost]]iju u svim životnim razdobljima.  

== Povijest ==

=== Rana ortopedija ===
Mnoga otkrića i pomaci u ortopedskoj kirurgiji nastali su kao rezultat okolnosti i potreba tijekom ratnih razdoblja. Na bojištima [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ranjenicima su se stavljali zavoji natopljeni [[krv]]lju konja koja bi se osušila te potom formirala čvrstu, ali ne i u potpunosti higijenski očišćenu ranu.

Izvorno, pojam ortopedije označavao je ispravljanje [[deformitet]]a mišićno-koštanog sustava kod djece. Nicolas Andry, profesor medicine na [[Sveučilište u Parizu|Sveučilištu u Parizu]], skovao je pojam i upotrijebio ga u prvom udžbeniku pisanom na tu temu [[1741.]] godine. Zalagao se za upotrebu vježbanja, manipulacije i udlaga za liječenje deformiteta kod djece. Njegova knjiga bila je namijenjena roditeljima, a osim ortopedske problematike s kakvom se susrećemo i danas, knjiga je sadržavala i teme poput prekomjernog znojenja dlanova i [[pjega]].

Jean-André Venel osnovao je prvi ortopedski institut [[1780.]] godine, koji je ujedno bio i prva [[bolnica]] posvećena liječenju dječjih skeletnih deformiteta. Razvio je cipelu za stopala za djecu koja su rođena s deformitetima poput ''Pes equinovarus'' te različite metode liječenja zakrivljene kralježnice.

U 18. stoljeću povećava se raspon novih metoda za učinkovito liječenje u ortopediji kroz značajne napretke u liječenju [[tetiva]] Johna Huntera te istraživanja spinalnih deformiteta Percivala Potta. Antonius Mathijsen, nizozemski vojni kirurg, izumio je [[gips]] [[1851.]] za potrebe imobilizacije kostiju.

Međutim, sve do 1890-ih, ortopedija je još uvijek bila istraživačka grana ograničena na ispravak deformiteta kod djece. Jedan od prvih kirurških zahvata koji se razvio bio je perkutana tenotomija. Ona je uključivala rezanje tetive, izvorno [[Petna tetiva|Ahilove tetive]], a cilj joj je bio [[liječenje]] deformiteta, zajedno s [[proteza]]ma i vježbom. Kasnih 1800-ih te tijekom prvih desetljeća 1900-ih godina došlo je do značajnih polemika o tome treba li ortopedija uključivati kirurške zahvate.

=== Moderna ortopedija ===
Neki od ljudi koji su doprinijeli razvoju moderne ortopedije bili su Hugh Owen Thomas, kirurg iz [[Wales]]a, i njegov [[nećak]] Robert Jones. Thomas se bavio pretežito mišićno-koštanim problemima, prijelomima i namještanjem kostiju, a zalagao se za mirovanje kao najbolji lijek za [[prijelom]]e kostiju. Tvorac je takozvane „Thomasove udlage“, koja je služi za stabiliziranje prijeloma [[Bedrena kost|bedrene kosti]] i sprječavanje infekcije. Zaslužan je i za mnoge druge medicinske inovacije, poput „Thomasova ovratnika“ za vratnu kralježnicu, „Thomasova postupka“ za prijelome kuka, „Thomasova testa“ za otkrivanje deformiteta kuka i mnoge druge.

Robert Jones, Thomasov nećak, bio je [[kirurg]] britanske vojske tijekom Prvog svjetskog rata. Primijetio je da je liječenje prijeloma na bojištu, kao i u bolnicama kod kuće neadekvatno, a njegovi su napori doveli do uvođenja vojnih ortopedskih bolnica. Imenovan je inspektorom vojne ortopedije, te bio zadužen za više od 30 000 [[krevet]]a. Bolnica u Ducane Roadu, u Hammersmithu postala je model za britanske i američke vojne ortopedske bolnice. Njegovo zagovaranje korištenja Thomasove udlage za početno liječenje prijeloma [[femur]]a smanjilo je stopu smrtnosti zbog prijeloma femura s 87% na manje od 8% u razdoblju od [[1916.]] do [[1918.]] godine.

Njemački kirurg Gerhard Küntscher pokrenuo je korištenje intramedularnih šipki (poznatih i kao čavli) za liječenje fraktura femura i [[Goljenična kost|tibije]], što je značajno pospješilo vrijeme oporavka ozlijeđenih njemačkih vojnika tijekom Drugog svjetskog rata, nakon čega se počinju upotrebljavati i u ostatku svijeta. Međutim, intramedularna fiksacija je popularizirana tek u kasnim 1970-im godinama u Seattlu kada postaje i standard u liječenju bedrenih prijeloma.

Ostala značajna imena moderne ortopedije bila su Sir John Charnley, začetnik potpune zamjene [[kuk]]a, McIntosh kao začetnik zamjene koljena kod pacijenata s [[Reumatoidni artritis|reumatoidnim artritisom]], Gunston i Marmor kod pacijenata s [[Artroza|osteoartritisom]], te Gavril Abramovich Ilizarov koji je razvio metodu vanjske fiksacije za preoblikovanje i produženje kostiju udova.

{{Medicina}}

== Ortopedija u praksi ==
Ortopedija se danas bavi nizom bolesti, [[ozljeda]] i zdravstvenih stanja mišićno-koštanog sustava, a neka od glavnih područja djelovanja uključuju bolesti kralježnice, mišićno-koštane traume, degenerativne bolesti, sportske ozljede, infekcije, [[tumor]]e i urođene bolesti.

Ortopedska kirurgija može se podijeliti na kirurgiju zgloba, kirurgiju kralježnice, kirurgiju stopala i gležnja, kirurgiju šake, dječju ortopediju te ortopedsku onkologiju, a neki od najčešćih zahvata koji se danas obavljaju u sklopu ortopedske kirurgije uključuju redom navedene:

# [[Artroskopija]] koljena i meniscektomija
# [[Artroskopija]] i dekompresija ramena
# Operacija karpalnog tunela
# Rekonstrukcija [[Ozljeda prednjeg križnog ligamenta|prednjeg križnog ligamenta]]
# Zamjena koljena
# Popravak prijeloma vrata bedrene kosti
# Popravak prijeloma bedrene kosti
# Debridman kože/mišića/kosti/prijeloma
# Popravak meniskusa artroskopijom koljena
# Zamjena kuka
# Artroskopija ramena
# Popravak prijeloma [[Lakatna kost|lakatne kosti]]
# Laminektomija
# Popravak prijeloma gležnja
# Spinalna fuzija

== Artroskopija ==
Japanski liječnik Masaki Watanabe začetnik je [[Artroskopija|artroskopije]] i artroskopskih zahvata u ortopediji. Od [[1950.]] počinje razvijati i koristiti u praksi minimalno invazivne operacije hrskavice i rekonstrukcije puknuća ligamenata. Artroskopski zahvati značajno su smanjili vrijeme oporavka pacijenata – s nekoliko tjedana na nekoliko dana, te smanjili potrebu konvencionalnih „otvorenih“ kirurških zahvata. Artroskopija koljena danas je jedna od najčešćih operacija koje obavljaju ortopedski kirurzi i često se kombinira s meniscektomijom ili hondroplastikom. Većina ortopedskih postupaka gornjih ekstremiteta sada se obavlja artroskopski.

== Artroplastika ==
[[Artroplastika]] dio je ortopedske kirurgije, gdje se zglobna površina mišićno-koštanog zgloba zamjenjuje, preoblikuje ili poravnava [[Osteotomija|osteotomijom]] ili nekim drugim postupkom. Radi se o oblikovanju promijenjenog (traumatski, upalno ili degenerativno) zgloba pomoću umjetnih [[zglob]]ova – endoproteza.

Artroplastika se radi s ciljem smanjivanja boli i vraćanja funkcije zgloba nakon oštećenja koje je uzrokovao [[artritis]] ili neka druga vrsta traume. Zahvati artroplastike najčešće uključuju zamjene zglobova kuka, ramena, lakta, zgloba, gležnja, kralježnice i zglobova prstiju.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{upozorenje-medicina}}
[[Kategorija:Ortopedija| ]]

[[zh:整形外科]]