PISA (istraživanja)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Učenici

PISA istraživanja ili PISA testiranja (Programme for International Student Assessment) međunarodna su istraživanja procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom OECD-a. Osnovana su s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja među mladima u glavnim industrijskim zemljama. Provode se svake tri godine.

Osmislile su ga zajednički zemlje članice OECD-a, a provodi ga međunarodni konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER).

Osnovni ciljevi PISA istraživanja usmjereni su na politiku obrazovanja. Inovativni koncept "pismenosti" i važnost cjeloživotnog učenja, redovito praćenje kroz trogodišnje vremenske cikluse, što zemljama omogućava praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva. PISA istraživanja čine gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva.

PISA svojim članicama pruža podršku u pripremi učenika za suočavanje sa sve bržim društvenim promjenama te osigurava osnovu za politički dijalog i globalnu suradnju", rekla je napomenuvši da je u zadnjem ciklusu istraživanja u njemu sudjelovalo više od pola milijuna učenika iz 74 zemlje svijeta.

Cilj i metodologija[uredi VE | uredi]

Projekt PISA započet je 2000. i razvijen je u suradnji zemalja sudionica. Provodi se u školama za djecu u dobi do 15 godina.

Istraživanje procjenjuje u kojoj mjeri učenici pred završetkom obveznog obrazovanja stječu znanja i vještine.

Istraživanje je 2000. provedeno u 43 zemlje, a 2006. u šezdeset zemalja. Testovi se provode obično s između 4500 i 10.000 učenika u svakoj državi.

Svaki učenik sudjeluje u pismenim ispitu u trajanju od dva sata. Dio testa razvijen je s višestrukim izborom pitanja, dok su drugi - s otvorenim pitanjima koja zahtijevaju samostalan odgovor na pojedina pitanja.

Učenici moraju ispuniti i upitnik o svojim navikama učenja, o njihovoj motivaciji i o njihovoj obitelji.

Rezultati 2006.[uredi VE | uredi]

Popis top 20 pozicija:

Matematika Prirodoslovlje Čitalačka pismenost
1. Tajvan Finska Južna Koreja
2. Finska Hong Kong Finska
3. Hong Kong Kanada Hong Kong
4. Južna Koreja Tajvan Kanada
5. Nizozemska Estonija Novi Zeland
6. Švicarska Japan Irska
7. Kanada Novi Zeland Australija
8. Macao Australija Lihtenštajn
9. Lihtenštajn Nizozemska Poljska
10. Japan Lihtenštajn Švicarska
11. Novi Zeland Južna Koreja Nizozemska
12. Belgija Slovenija Belgija
13. Australija Njemačka Estonija
14. Estonija Ujedinjeno Kraljevstvo Švicarska
15. Danska Češka Japan
16. Češka Švicarska Tajvan
17. Island Macao Ujedinjeno Kraljevstvo
18. Austrija Austrija Njemačka
19. Slovenija Belgija Danska
20. Njemačka Irska Slovenija

Rezultati iz Hrvatske[uredi VE | uredi]

Hrvatski učenici na OECD-ovu testiranju jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija do sada postizali ispodprosječne rezultate. O uzrocima se nikada nije otvoreno raspravljalo u javnosti.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Webstranica PISA.hr
  • Stefan T. Hopmann, Gertrude Brinek, Martin Retzl (Hrsg.): PISA zufolge PISA. PISA According to PISA. LIT-Verlag, Wien (2007). ISBN 978-3-7000-0771-5
  • Rindermann, Heiner (2007). The g-factor of international cognitive ability comparisons: the homogeneity of results in PISA, TIMSS, PIRLS and IQ-tests across nations. European Journal of Personality, 21, 667-706 [1]

Izvori[uredi VE | uredi]