Prijeđi na sadržaj

Palača Dverce

Izvor: Wikipedija
Palača Dverce u Zagrebu

Palača Dverce (prije palača Buratti) palača je u vlasništvu Grada Zagreba, a rabi se za svečana primanja i druge reprezentativne svrhe koje organizira gradonačelnik i Gradska skupština.[1] Nalazi se na Katarininu trgu, na zagrebačkom Gornjem gradu. Zgrada se naslanjala na gradski bedem, a svoj današnji izgled dobila je u 19. stoljeću nakon pregradnji koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann. Od 1912. palača služi za svečana primanja nakon što ju je njezina tadašnja vlasnica, kontesa Klotilda Buratti, ostavila Gradu u reprezentativne svrhe.

Nakon izbora Stjepana Mesića za predsjednika Republike 2000. godine, postojala je namjera da se u Palaču Dverce preseli Ured predsjednika Republike Hrvatske, ali to nije provedeno.[2]

Trokrilna jednokatna palača tlocrtnog "U" oblika nastala je pregradnjom barokne palače sagrađene na gradskom bedemu polovicom 18. stoljeća. Palača je adaptirana od 1881. do 1883. prema projektima Kune Waidmana za Klotildu Buratti, kćer Ambroza Vranyczanyja, vlasnika palače od 1857. godine. Palača je izrazitog kulturno-povijesnog značenja te graditeljsko-tipološke, arhitektonske i urbanističke vrijednosti.[3]

Zaštita

[uredi | uredi kôd]

Palača Dverce zaštićeno je kulturno dobro.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kako je namješten gradonačelnikov salon. Jutarnji list. 7. veljače 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2013.
  2. Marina Matulović-Dropulić ne da Mesiću palaču Dverce. Slobodna Dalmacija. 10. veljače 2000. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2015.
  3. a b Palača Dverce Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 24. siječnja 2023.