Prijeđi na sadržaj

Palmovke

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Palme)
Palmovke
Kokosova palma Cocos nucifera
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Liliopsida
Red:Arecales
Porodica:Arecaceae
Schultz-Schultzenstein
Baze podataka

Palmovke ili palme (lat. Arecaceae, prije Palmae) predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales). Rastu samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke. Sastoji se od pet potporodica[1]

Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu krošnju, sastavljenu od lepezastih ili perastih listova. Cvjetovi su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (spatha). Ocvijeće iz 6 listića većinom je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim sjemenim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. Plod je bobičasta ili orašasta koštunica.

Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji (npr. palme roda Roystonea) iako postoje vrste, kao što je Rapidophillum hystrix, Nanorhops ritchiana i neke vrste stabala koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (Rapidophyllum hystrix i do -25°C). Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspjevati. I na jadranskoj obali se mogu u parkovima i vrtovima vidjeti palme koje su posađene kao ukrasne biljke. U Hrvatskoj je uobičajena sadnja samo četiri vrste palmi: Phoenix canariensis (kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žumara), Washingtonia filifera (končasta vašingtonija) i Chamaerops humilis (niska žumara, mediteranska lepezasta palma), iako na jadranskoj obali može rasti čak više od sto vrsta palmi. Palme se po izgledu dijele na peraste i lepezaste. Općenito su lepezaste palme otpornije na hladnoću.

Potporodice

[uredi | uredi kôd]

Popis palmi koje mogu uspijevati na jadranskoj obali

[uredi | uredi kôd]

Acrocomiadae:

Acoelorrhaphaeae:

Allagopteraeae:

Archontophoenixae:

Arecae:

Arengaeae:

Attaleae:

Beccariophoenixae:

Bismarckiae:

Borassusae:

Braheae:

Butiae:

Calamusae:

Castrococusae:

Caryotae:

Ceroxylonae:

Chaemadoreae:

Chameropsae:

Coccothrinaxae:

Coperniciae:

Coryphae:

Dypsisae:

Euterpeae:

Guihaiae:

Howea:

Hyphaeneae:

Juaniae:

Jubaea:

Laccospadixae:

Lataniae:

Liculae:

Linospadixae:

Livistonae:

Lytocaryumae:

Nannorrhopsae:

Parajubaeae:

Phoenixae:

Pritchardie:

Raveneae:

Rhaphidophillumae

Rhapisae:

Rhopalostylisae:

Sabalae:

Serenoae:

Syagrusae:

Trachycarpusae:

Thrinaxae:

Trithrinaxae:

Wallichia:

Washingtoniae:

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]