Prijeđi na sadržaj

Pariško geografsko društvo

Izvor: Wikipedija

Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu.[1] Utemeljeno je na sastanku održanom 15. prosinca 1821. u Paris Hôtel de Villeu, a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: Pierre-Simon Laplace, prvi predsjednik društva; Georges Cuvier, Charles Pierre Chapsal, Vivant Denon, Joseph Fourier, Gay-Lussac, Claude Louis Berthollet, Alexander von Humboldt, Champollion, François-René de Chateaubriand među ostalim. Većina od onih koji su pratili Bonapartea na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: Edmé François Jomard, Conrad Malte-Brun, Jules Dumont d'Urville, Jules Paul Benjamin Delessert, Hottinguer, Henri Didot, Bottin i ostali.

Društvena revija se pojavljuje od 1822. jednom mjesečno kao Bulletin de la Société de Géographie (1822.1899.), nudeći u octavo formatu rane novosti o svim otkrićima u devetnaestom stoljeću ili tromjesečno kao La Géographie, sa stankom u razdoblju 1940.1946. Od 1947. časopis izlazi triput godišnje kao Acta Geographica. Društvena knjižnica, zbirka karata i zbirka fotografija jedne su među najvećima i najopsežnijima u cijelom svijetu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u Berlinu (1828.), Londonu (1830.), Frankfurtu (1836.), Sankt-Peterburgu (1845.), New Yorku (1852.), Beču (1856.), Ženevi (1858.), Mexicu (1859.).

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]