Pečurka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pečurka/livadska pečurka
Livadska pečurka
Livadska pečurka
Sistematika
Carstvo: Gljive
Divizija: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Agaricaceae
Rod: Agaricus
Vrsta: A. campestris
Dvojno ime
Agaricus campestris
L. 1753.
Sinonimi
vidi tekst

Pečurka, livadska pečurka, rudnjača, pečurica, grkalj ili pečurva (lat. Agaricus campestris) je jestiva i ukusna gljiva iz porodice lističarki (Agaricaceae). Gljiva je dosta promjenjiva i varijabilna te ju je lako zamijeniti s drugim gljivama iz roda Agaricus Neke se vrste ovog roda i uzgajaju. Klobuk je bijele boje, promjera od 4 do 8 cm, dok su listići s donje strane kod mladih gljiva ružičaste, a kod starijih čokoladno smeđe boje. Prsten na stručku je mekan i lako se skida. Gljiva raste isključivo na livadama i pašnjacima.

Opis[uredi | uredi kôd]

  • Klobuk pečurke je širok od 5 do 12 centimetara, bijel, pahuljasto svilenkast ili malko smeđast, a ponekad čehav, mesnat; najprije polukuglast, pa konveksan i na kraju splošten.
  • Listići su slobodni, gusti, ponajviše crvenkaste boje, zatim tamnosmeđi poput čokolade, a pod starost gotovo crni.
  • Stručak je visok od 3 do 6 centimetara, bijel, gladak, pun, malko zadebljan; u gornjem dijelu krpasto zarubljen i brzo prolazan bijeli vjenčić.
  • Meso je bijelo, na prerezu dobiva crvenkasti dašak; miris i okus izvrsni.
  • Spore su eliptične, smeđe boje, 5 - 9 x 6 μm.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste skupno ili pojedinačno od svibnja do kraja jeseni po livadama, pašnjacima, raznim torovima za stoku i kukuruzištima.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Pečurka je jestiva, izvanredno ukusna gljiva, može se pripremati na razne načine. [1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Pečurka pripada u grupu Agaricusa kojih ima mnogo varijeteta (umbrina, radicata i tako dalje) i sve su redom izvanredno dobre za jelo. Ako se imalo pazi na navedene značajke, nije moguća zamjena s nekom otrovnicom, međutim, treba pripaziti da se ipak ne zamijeni otrovnom šumaricom (lat. Agaricus xanthoderma i varijetet meleagris), koje na uzdužnom prerezu stručka požute, osobito na bazi stručka.

Slike[uredi | uredi kôd]

Agaricus campestris.jpg 2012-07-11 Agaricus campestris group 236668.jpg Agaricus Campestris.jpg Agaricus campestris IMG 20200912 170142.jpg 2012-02-13 Agaricus campestris L 199588.jpg

Sinonimi[uredi | uredi kôd]

  • Agaricus campestris var. albus Peck 1884
  • Agaricus campestris var. americana Speg. 1898
  • Agaricus campestris var. bresadolae Istv.
  • Agaricus campestris var. buchananii Peck 1884
  • Agaricus campestris f. campestris L. 1753
  • Agaricus campestris var. campestris L. 1753
  • Agaricus campestris subsp. campestris L. 1753
  • Agaricus campestris var. cortinatus Schulzer 1876
  • Agaricus campestris var. desertorum Pat.
  • Agaricus campestris var. elongatus Peck 1884
  • Agaricus campestris var. equestris F.H. Møller Pilát 1951
  • Agaricus campestris f. ferruginascens Bohus 1980
  • Agaricus campestris var. flavescens J. Kickx f. 1835
  • Agaricus campestris var. fuscopilosellus F.H. Møller 1952
  • Agaricus campestris var. indicus Atri, Saini & A.K. Gupta 1991
  • Agaricus campestris var. insignis Scalia 1900
  • Agaricus campestris var. isabellinus F.H. Møller Pilát 1951
  • Agaricus campestris var. lilacinus Pat. & R. Heim 1928
  • Agaricus campestris var. majusculus Peck 1912
  • Agaricus campestris var. maximus J. Drumm. ex Berk. 1845
  • Agaricus campestris var. pratensis J. Kickx f. 1835
  • Agaricus campestris var. praticola Fr. 1838
  • Agaricus campestris f. purpurascens Britzelm. 1897
  • Agaricus campestris subsp. robustissimus Panizzi
  • Agaricus campestris var. rufescens Peck 1884
  • Agaricus campestris var. singeri Atri, Saini & A.K. Gupta 1991
  • Agaricus campestris var. squamulosus Rea Pilát 1951
  • Agaricus campestris f. substerilis F.H. Møller F.H. Møller 1952
  • Agaricus campestris var. umbrinus Peck 1884
  • Agaricus campestris var. vaporarius Kromb. ex Fr. 1838
  • Agaricus campestris var. varius J. Drumm. ex Berk. 1845
  • Agaricus campestris subsp. villaticus Brond. Fr. 1838
  • Agaricus campestris var. villaticus Brond. 1829
  • Agaricus campestris var. xanthodermatoides Bohus 1983
  • Agaricus praticola Vittad. 1835
  • Agaricus setiger Fr. 1838
  • Fungus campestris L. Kuntze 1898
  • Fungus setiger Fr. Kuntze 1898
  • Pluteus campestris L. Fr. 1836
  • Pratella campestris L. Gray 1821
  • Pratella campestris var. alba Gillet 1878
  • Pratella campestris var. campestris L. Gray 1821
  • Pratella campestris var. lutescens Gillet 1884
  • Pratella campestris var. praticola Gillet 1878
  • Pratella setigera Fr. Gillet 1878
  • Psalliota campestris L. Quél. 1872
  • Psalliota campestris f. campestris L. Quél. 1872
  • Psalliota campestris var. campestris L. Quél. 1872
  • Psalliota campestris var. cupreobrunnea Jul. Schäff. & Steer ex E. Müll. 1949
  • Psalliota campestris var. equestris F.H. Møller 1950
  • Psalliota campestris var. fuscopilosella F.H. Møller 1950
  • Psalliota campestris var. isabellina F.H. Møller 1950
  • Psalliota campestris var. nauseosa Kill. 1938
  • Psalliota campestris var. pachypus Kobelt 1912
  • Psalliota campestris var. praticola Fr. P. Kumm. 1871
  • Psalliota campestris f. rugosa Barsak. 1939
  • Psalliota campestris var. setigera Fr. Rick 1961
  • Psalliota campestris var. squamulosa Rea 1932
  • Psalliota campestris f. substerilis F.H. Møller 1950
  • Psalliota flocculosa Rea 1932
  • Psalliota villatica Brond. Bres. 1884
  • Psalliota villatica var. roseola Rick 1961
  • Psalliota villatica var. villatica Brond. Bres. 1884

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
  • Grlić, Lj.: "Samoniklo jestivo bilje", Zagreb 1980.
  • Božac, R.: "Gljive", Zagreb 2007.
  • Focht, I.: "Ključ za gljive", Zagreb 1986.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Pečurka.