Perejaslavski sporazum

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654. između ukrajinskog hetmana Bogdana Hmeljnickog i moskovskog odnosno ruskog cara Alekseja I.. U njemu se jamči neovisnost ukrajinske države Zaporoške Republike u zajednici sa Moskovskim odnosno Ruskim Carstvom. Sporazum je do danas ostao predmet kontroverznih rasprava s obzirom da se i dalje tumači dvosmisleno. Također postoje sumnje o krivotvorenju dokumenta.[1][2]

Osnovne značajke i poimanje[uredi | uredi kôd]

Godine 1654. ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki potpisao je Perejaslavski sporazum s ruskim carom Aleksejom I. kojim se jamčila autonomija ukrajinske države Zaporoške Republike u zajednici s Moskovskim Carstvom. Sporazum je do danas ostao predmet stručne rasprave između povjesničara jer se sumnja da su u njemu dogovoreni uvjeti naknadno krivotvoreni na korist ruskog odnosno tada još moskovskog cara.[3]

Prema ukrajinskim povjesničarima Hmeljnicki je naposljetku bio izigran od moskovskih vlasti, a ključni dogovoreni uvjeti se nisu ispoštovali što je s vremenom nakon njegove smrti dovelo do ruske aneksije Ukrajine i potpunog ukidanja stečene autonomije. Taj čin pokrenuo je lavinu drugih nepovoljnih uvjeta po srednjovjekovnu Ukrajinu, a to se posebno nepovoljno odrazilo na neovisnost Ukrajinske pravoslavne crkve koja se danas predstavlja kroz Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijaršije.[4] Hmeljnicki je nakon prekršenih dogovora pokušao stvoriti savez sa Švedskim Kraljevstvom i Osmanskim Carstvom kako bi i dalje zadržao neovisnost Ukrajine no to mu nije uspjelo.[5]

U Rusiji se Perejaslavski sporazum tumači kao bratsko sjedinjavanje srednjovjekovne Ukrajine-Rusi i Rusije-Moskovije nakon višegodišnje razjedinjenosti i višegodišnje stagnacije ukrajinsko-ruskih odnosa. Često se 1654. godina tretira kao početak političkog formiranja moćnog Ruskog Imperija. Isti događaj koristio se često i u političke svrhe, a 1954. obilježila se 300. obljetnica bratskog sjedinjavanja Ukrajine i Rusije.[6] U Ukrajini se Perejaslavski sporazum promatra kao prekretnica u kojoj se Ukrajina počela suočavati sa teškim oblicima diktature, velikim ljudskim gubicima i postupnim otuđivanjem ukrajinskog nacionalnog identiteta.[7] Ukrajinski povjesničari često doživljavaju Perejaslavski sporazum kao početak višestoljetne i tragične rusifikacije ukrajinskih prostora i bogate kulture.[8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Pereiaslav Treaty: Reality and myths. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2011. Pristupljeno 25. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Переяславська рада 1654 р.: міфи та реальність
  3. Переяславська рада без фальші та вигадок[neaktivna poveznica]
  4. ДОБА БОГДАНА ХМЕЛЬНИЦЬКОГО (ДО 400-РІЧЧЯ ВІД ДНЯ НАРОДЖЕННЯ ВЕЛИКОГО ГЕТЬМАНА): ЗБ. НАУК. ПРАЦЬ. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. studenoga 2010. Pristupljeno 25. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ПЕРЕЯСЛАВСЬКА УГОДА 1654 РОКУ: історичні уроки для Українського народу. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. svibnja 2009. Pristupljeno 25. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Переяславские соглашения 1654 г. – договор равных или переход в подданство?
  7. Гетьман Богдан Хмельницький — людина, що створила епоху. 350-річчю від дня кончини присвячується. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 25. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. Переяславська рада - трагедія України і програш Європи[neaktivna poveznica]

Vanjske povewznice[uredi | uredi kôd]