Prijeđi na sadržaj

Peterda

Izvor: Wikipedija
Zračni snimak.

Peterda[1] (mađ. Peterd) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10,60 km četvornih.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 45° 58' 27" sjeverne zemljopisne širine i 18° 21' 32" istočne zemljopisne dužine. Renda je 2 km zapadno, Egrag je 3 km sjeverozapadno, Lotar je 1,5 km sjeverno-sjeverozapadno, Birjan je 1,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Belvar je 4,5 km istočno, Devčar je 1 km jugoistočno, a Racpetra je 2 km južno.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7766.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Područje Peterde je bila naseljena još u pretpovijesti. Nađeni su nalazi iz brončanog doba i iz doba starog Rima.

Kao naselje postoji u doba Arpadovića. U povijesnim dokumentima se prvi put spominje 1276. kao Petherd i Peturd, a 1283. je zapisana u knjigama kao Peturd, 1332. – 1335. kao Petund, Peturd, Peterd.

U doba turske vlasti Peterda nije opustjela. Stanovnici su bili protestantski Mađari.

Izvori bilježe da su u selo doselili Srbi. Nijemci se doseljavaju u 18. stoljeću, a Srbi ga napuštaju. Starija mađarska historiografija je bilježila te Južne Slavene kao Srbe rimokatoličke vjerske afilijacije. Novija mađarska historiografija te stanovnike bilježi kao Hrvate.[2] Često su svi Južni Slaveni bili zabilježeni pod racok, Raci. Kasniji podaci za ovo selo govore o rimokatolicima, a od Slavena, o Hrvatima te je utemeljeno smatrati da se govorilo o Hrvatima.

Početkom 20. st. je Peterda pripadala Pečuškom kotaru Baranjske županije.

Prema metodologiji popisa iz 1910., u selu je bilo 584 stanovnika, od čega 553 Mađara, 27 Nijemaca i 4 Hrvata, od čega je bilo 359 rimokatolika, 210 protestanata i 12 židovske vjere.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Peterda ima 218 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Rimokatolika je blizu 60%, kalvinista je 18% te ostali.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. Hungarian history. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2005. Pristupljeno 1. travnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]