Smrdljika

Smrdljika
Pistacia terebinthus
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Koljeno:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Sapindales
Porodica:	Anacardiaceae
Rod:	Pistacia
Vrsta:	P. terebinthus
Dvojno ime
Pistacia terebinthus L.
Rasprostranjenost
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Smrdljika (primorska smrdljika, lat. Pistacia terebinthus), biljka iz porodice Anacardiaceae (rujevke ili vonjače) raste u sloju grmlja primorske zimzelene šume do 700 metara visine, a cvjeta od travnja do srpnja. Neugodnog je mirisa. Njoj je srodna prava tršlja ili Pistacija (Pistacia vera), koja se uzgaja u zemljama azijskog Sredozemlja. Plodovi ove ˝pistacije˝ su jestivi ali gorkastog okusa, promjera oko 8 mm. i ne toliko kvalitetni kao kod vrste P. vera.

Ime

Terebinthus je staro klasično ime za terebint, preko latinskog i grčkog, povezano s biljkama iz roda Pistacia koje daju smolu/terpentin. Dakle, Pistacia terebinthus je doslovno “pistacija terebint”.

Opis

Pistacia terebinthus L. listopadni je grm ili manje stablo iz porodice Anacardiaceae. Obično naraste 2–6 m, ali u povoljnim uvjetima može doseći i oko 12 m. Prirodno je sredozemna vrsta; Kew/POWO je vodi kao prihvaćenu vrstu, rasprostranjenu u Sredozemlju, od sjeverne Afrike i južne Europe do zapadne Azije. Raste uglavnom u suptropskom biomu.

U Hrvatskoj je smrdljika domaća vrsta. Rasprostranjena je od Istre preko hrvatskog primorja, Dalmacije i Dalmatinske zagore do krajnjeg juga. Raste na sunčanim, suhim, toplim, kamenitim i stjenovitim terenima, u makiji i šikarama eumediteranske i submediteranske zone.

Listovi su izmjenični i neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–9 kožastih liski. Os lista nije okriljena, što je korisno za razlikovanje od nekih srodnih vrsta. Cvjetovi su sitni, smećkasti do crvenkasti, u razgranjenim cvatovima, a biljka je dvodomna, s muškim i ženskim cvjetovima na odvojenim jedinkama. Plod je mala koštunica, najprije crvenkasta, poslije smeđa, obrnutojajasta, spljoštena i kratko ušiljena. Biljka je smolasta i aromatična; iz nje se dobivala terpentinasta smola, a zbog jakog mirisa u hrvatskom se naziva smrdljika.

Galerija

• 
• 
• 
• 
• 

Sinonimi

Homotipski:

• Pistacia crassifolia Salisb. in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 172 (1796), nom. illeg. superfl.
• Terebinthus vulgaris Dum.Cours. in Bot. Cult., ed. 2. 6: 222 (1811)

Heterotipski:

• Lentiscus terebinthus Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 153 (1891)
• Lentiscus vulgaris Garsault in Fig. Pl. Méd.: t. 87 (1764), opus utique rej.
• Pistacia palaestina Boiss. in Diagn. Pl. Orient. 9: 1 (1849)
• Pistacia terebinthina St.-Lag. in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 132 (1880), orth. var.
• Pistacia terebinthus var. angustifolia Lecoq & Lamotte in M.Lamotte, Prodr. Fl. Plat. Centr. 1: 180 (1877)
• Pistacia terebinthus var. heterophylla DC. in J.B.A.M.de Lamarck & A.P.de Candolle, Fl. Franç., éd. 3. 6: 585 (1815)
• Pistacia terebinthus var. macrocarpa Zohary in Palestine J. Bot., Jerusalem Ser. 5: 209 (1952)
• Pistacia terebinthus var. oxycarpa Zohary in Palestine J. Bot., Jerusalem Ser. 5: 209 (1952)
• Pistacia terebinthus subsp. palaestina (Boiss.) Engl. in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 290 (1883)
• Terebinthus communis Dum.Cours. in Bot. Cult. 3: 575 (1802)