Pojedinačno odlučivanje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pojedinačno odlučivanje često je brži proces odlučivanja i izbjegava problem skupnog mišljenja, ali zbog toga nosi sa sobom veliku odgovornost za pogrešne odluke. Odluka pojedinca može biti rezultat trenutnog emotivnog stanja ili osjećaja pojedinca.

Obilježja[uredi VE | uredi]

Sve što pojedinac svjesno radi, radi zato jer je motiviran da tako postupa. Konačna odluka pojedinca je posljedica nekoliko faktora, a ne samo koliko ga neki cilj privlači. U konačnoj odluci, on je izabrao onaj cilj za koji je relativno najviše motiviran .Prilikom pojedinačnog odlučivanja treba se voditi računa da se ne ono ne razvije u autokratski stil odlučivanja, koji je prihvatljiv stil samo u iznimnim situacijama jer pojedinac generira manji broj ideja i mogućnosti za rješenje problema. Postoje četiri tipa donositelja pojedinačnih odluka:

  • Iracionalna osoba – predlaže odluku unatoč strahovima
  • Kreativana osoba – odluke se temelje na željama za vlastitim razvojem
  • Klasični (administrativni) tip – potpuno informirane osobe
  • Administrativni (bihevioristički) tip – donosi odluku u uvjetima ograničene racionalnosti


Vidi još[uredi VE | uredi]