Vidi kôd stranice Porečka i Pulska biskupija

{{Infookvir biskupija 
|ime = Porečka i Pulska biskupija<br>''Dioecesis Parentina et Polensis''
|slika =
|opis = 
|država = [[Hrvatska]]
|metropolija = [[Riječka nadbiskupija|Riječka]]
|površina = 2 839
|populacija =168.699 ([[2004.]])
|župe = 134
|crkve = 
|obred = latinski
|nadnevak uspostave = [[3. stoljeće]] kao Porečka biskupija
|nadnevak uzdignuća = 
|promjena statusa = [[30. lipnja]] [[1828.]] spojena s Pulskom biskupijom
|podjedinice = 
|katedrala = [[Eufrazijeva bazilika|Katedrala Uznesenja Marijina u Poreču]]
[[Katedrala u Puli|Katedrala Uznesenja Marijina u Puli]]
|papa = [[Franjo]]
|biskup = [[Ivan Štironja]]
|generalni vikar = 
|službene stranice = [http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/ Službena stranica]
|stanje od = [[11. srpnja]] [[2020.]]
|apostolski upravitelj=}}
'''Porečka i Pulska biskupija''' je [[biskupija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sa sjedištem u [[Poreč]]u i [[Pula|Puli]]. [[Sufragan]]ska je biskupija [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]].<ref name="istrapedia">[http://www.istrapedia.hr/hrv/696/porecka-i-pulska-biskupija/istra-a-z/ Istrapedia] R. Matijašić: Porečka i pulska biskupija (pristupljeno 22. srpnja 2016.)</ref>

== Povijest ==
Utemeljena je u 3. stoljeću, kao [[Porečka biskupija]], a danas je sjedinjena s povijesnom [[Pulska biskupija|Pulskom biskupijom]], iz 6. st. 
Ujedinjavanje Porečke biskupije i Pulske biskupije zbilo se 9. svibnja [[1830.]], na osnovi bule pape [[Leon XII.|Leona XII.]] ''[[Locum beati Petri]]'' od 30. lipnja [[1828.]] godine.<ref name="istrapedia"/>

Tom su bulom ukinute Novigradska, [[Rapska biskupija|Rapska]] i [[Osorska biskupija]], čiji su dijelovi pripojeni susjednim biskupijama. U trenutku izbijanja Prvoga svjetskog rata na području Markgrofofije Istre prostirale su tri biskupije: [[Tršćansko-koparska biskupija|Tršćansko-koparska]], Porečko-pulska i [[Krčka biskupija]]. Prve dvije prostirale su se na poluotoku, a treća na kvarnerskim otocima. Porečko-pulska je u trenutku izbijanja prvog svjetskog rata prostirala se zapadnu obalu Istre od Pule na jugu do rijeke Mirne i Plomina na sjeveru. Obuhvaćala je sedam dekanata (Poreč, Rovinj, Kanfanar, Motovun, Pula, Vodnjan, Labin) sa šezdesetak [[župa]] i [[kapelanija]]. Djelovalo je 150 svećenika, od čega 142 biskupijska i 8 redovničkih. Katolika je bilo 166.571. Imala je samo jednu mušku redovničku zajednicu, [[franjevci opservanti|franjevce opservante]] venecijanske provincije Sv. Franje i više ženskih redovničkih zajednica, u Rovinju, Poreču, Vodnjanu i Balama, a u Puli čak četiri različita ženska samostana.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87654 Časopis za suvremenu povijest] Stipan Trogrlić: Katolička crkva u Istri i Prvi svjetski rat (1914. – 1918.), 3. (2009), str. 767-768 </ref>

Kad su nakon 1945. od [[Tršćanska biskupija|Tršćanske biskupije]] odvojeni dijelovi koji su došli pod suverenitet Jugoslavije, osnovana je [[Pazinska apostolska administratura]]. Slovenski dio administrature 1951. je godine pripojen [[Koparska biskupija|Koparskoj biskupiji]], a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Današnje granice utvrđene su 8. siječnja 1978. temeljem [[bula|bule]] pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] ''[[Primis saeculi]]'' od 15. listopada 1977. godine. Granice joj se podudaraju s granicama [[Istarska županija|Istarske županije]] osim u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji. Obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi ([[Cissanska biskupija]], VI–VIII.st.), [[Pićanska biskupija|Pićnu]] i [[Novigradska biskupija|Novigradu]].<ref name="istrapedia"/>

== Ustroj ==
Sjedište joj je u Poreču i u Puli. Biskupija se dijeli na devet [[dekanat]]a: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.<ref name="istrapedia"/>

== Biskupi ==
Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su:<ref name="istrapedia"/>
* [[Antun Peteani]] (1827. – 1857.)
* [[Juraj Dobrila]] (1857. – 1875.)
* [[Ivan Nepomuk Glavina]] (1878. – 1882.)
* [[Alojzije Marija Zorn]] (1882. – 1883.)
* [[Ivan Krstitelj Flapp]] (1884. – 1912.)
* [[Trifun Pederzolli|Trifun Pederzolli]] (1913. – 1941.)
* [[Rafael Mario Radossi]] (1941. – 1947.)

Pazinski [[apostolski administrator|apostolski upravitelj]]i bili su:<ref name="istrapedia"/>
* [[Mihael Toroš]] (1947. – 1949.)
* [[Dragutin Nežić]] (1949. – 1960.)

Nakon 1960. porečko-pulski biskupi bili su:<ref name="istrapedia"/>
* [[Dragutin Nežić]] (1960. – 1984.)
* [[Antun Bogetić]] (1984. – 1997.)
* [[Ivan Milovan]] (1997. – 2012.) 
* [[Dražen Kutleša]] (2012. – 2020.)
** [[Dražen Kutleša]] (''kao [[apostolski administrator|apostolski upravitelj]]'') (2020. – 2023.)
* [[Ivan Štironja]] (2023. – ''danas'')

== Poznati svećenici ==
* [[Juraj Dobrila]], biskup
* [[Antun Bogetić]], biskup i misionar
* [[Matko Mandić]], prezbiter
* [[Miroslav Bulešić]], prezbiter i mučenik

== Vjerske manifestacije ==
U svibnju se svake godine, počevši od 1997., u [[Vodnjan]]u održava [[Dječji festival duhovne glazbe Iskrice]].

== Poznata svetišta ==

* [[Eufrazijeva bazilika]]

== Vidi još ==
*[[Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]
*[[Pulska katedrala]]
*[[Istra]]
*[[Istarska županija]]

== Izvori ==
{{istrapedia}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/udruge-i-pokreti/frama.html?id=798:smotra-zborova-pulskog-dekanata Porečka i Pulska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915150606/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/udruge-i-pokreti/frama.html?id=798:smotra-zborova-pulskog-dekanata |date=15. rujna 2016. }} Popisi biskupa 
*[http://catholic-hierarchy.org/diocese/dpore.html Catholic-Hierarchy] Poreč i Pula (Diocese) (engleski)

{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Porečka i pulska biskupija| ]]
[[Kategorija:Poreč]]