Matična knjiga: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su kršćani vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. Polovicom 6. stoljeća, car Justinijan naređuje da se u crkvenim arhivima čucaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim Koncil|sinodama...«. |
mNema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor: prebačeno na wikitekst |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su [[Kršćanstvo|kršćani]] vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. |
'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su [[Kršćanstvo|kršćani]] vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. |
||
Polovicom 6. stoljeća, car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] naređuje da se u crkvenim arhivima |
Polovicom 6. stoljeća, car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] naređuje da se u crkvenim arhivima čuvaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim [[Koncil|sinodama]], a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi [[Tridentski sabor]], gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati. |
||
[[Rimski ritual]] (''Rituale Romanum'') iz [[1614.]] upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu ''Status animarum'' (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi |
[[Rimski ritual]] (''Rituale Romanum'') iz [[1614.]] upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu ''Status animarum'' (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
[[slika:Matricne hrvatske Ivan Meštrović.jpg|mini|ďesno|300px|Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.]] |
[[slika:Matricne hrvatske Ivan Meštrović.jpg|mini|ďesno|300px|Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.]] |
||
Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je |
Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je |
||
uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.<ref name="daz">{{Citiranje knjige|title= |
uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.<ref name="daz">{{Citiranje knjige|title=Zbirka matičnih knjiga|last=Burić|first=Ivana|publisher=Državni arhiv u Zadru|year=2014|isbn=|location=Zadar|pages=|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657ccce4766/dazd-378-zbirka-maticnih-knjiga.pdf|last2=Modrinić|first2=Edi}}</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 13. rujna 2024. u 06:46
Matične knjige su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su kršćani vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima.
Polovicom 6. stoljeća, car Justinijan naređuje da se u crkvenim arhivima čuvaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim sinodama, a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi Tridentski sabor, gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati.
Rimski ritual (Rituale Romanum) iz 1614. upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu Status animarum (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi proširiti i upotpuniti.[1]
Matične knjige u Hrvatskoj
Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.[1]
Izvori
- ↑ a b Burić, Ivana; Modrinić, Edi. 2014. Zrinka matičnih knjiga (PDF). Državni arhiv u Zadru. Zadar. Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>
oznaka; ime "daz" definirano više puta s različitim sadržajem
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Matična knjiga |