Prijeđi na sadržaj

Matična knjiga: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su kršćani vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima. Polovicom 6. stoljeća, car Justinijan naređuje da se u crkvenim arhivima čucaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim Koncil|sinodama...«.
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su [[Kršćanstvo|kršćani]] vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima.
'''Matične knjige''' su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su [[Kršćanstvo|kršćani]] vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima.


Polovicom 6. stoljeća, car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] naređuje da se u crkvenim arhivima čucaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim [[Koncil|sinodama]], a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi [[Tridentski sabor]], gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati.
Polovicom 6. stoljeća, car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] naređuje da se u crkvenim arhivima čuvaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim [[Koncil|sinodama]], a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi [[Tridentski sabor]], gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati.


[[Rimski ritual]] (''Rituale Romanum'') iz [[1614.]] upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu ''Status animarum'' (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi
[[Rimski ritual]] (''Rituale Romanum'') iz [[1614.]] upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu ''Status animarum'' (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi
Redak 10: Redak 10:
[[slika:Matricne hrvatske Ivan Meštrović.jpg|mini|ďesno|300px|Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.]]
[[slika:Matricne hrvatske Ivan Meštrović.jpg|mini|ďesno|300px|Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.]]
Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je
Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je
uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.<ref name="daz">{{Citiranje knjige|title=Zrinka matičnih knjiga|last=Burić|first=Ivana|publisher=Državni arhiv u Zadru|year=2014|isbn=|location=Zadar|pages=|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657ccce4766/dazd-378-zbirka-maticnih-knjiga.pdf|last2=Modrinić|first2=Edi}}</ref>
uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.<ref name="daz">{{Citiranje knjige|title=Zbirka matičnih knjiga|last=Burić|first=Ivana|publisher=Državni arhiv u Zadru|year=2014|isbn=|location=Zadar|pages=|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657ccce4766/dazd-378-zbirka-maticnih-knjiga.pdf|last2=Modrinić|first2=Edi}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 13. rujna 2024. u 06:46

Matične knjige su knige u kojima se vode podaci o osobnim stanjima građana. Najranije poznate matične knjige sežu u 3. stoljeće, kada su kršćani vodili evidencije o krštenim i umrlim vjernicima.

Polovicom 6. stoljeća, car Justinijan naređuje da se u crkvenim arhivima čuvaju i akti o vjenčanjima.U 15. stoljeću se o vođenju matičnih knjiga govori na raznim dijecezanskim sinodama, a opći propis za čitavu katoličku crkvu donosi Tridentski sabor, gdje se definira da župnici moraju voditi posebne knjige s evidencijama kršenja i vjenčanja, te ih brižno čuvati.

Rimski ritual (Rituale Romanum) iz 1614. upotpunjava odredbe Tridentskog sabora na način da, osim knjiga krštenih i vjenčanih, župnici moraju voditi i knjigu krizmanih i knjigu Status animarum (Stanje duša), tj. anagraf po obiteljima, te knjigu umrlih. Rimskim ritualom se definiraju i obrasci za svaki knjigu, koje su pokrajinski sabori ili pojedini biskupi mogli po potrebi proširiti i upotpuniti.[1]

Matične knjige u Hrvatskoj

Narativni sistem na primjeru matične knjige vjenčanih u Argentini
Tabelarni sistem na primjeru matične knjige rođenih u Hrvatskoj.

Po tim obrascima u Rimskom ritualu su vođene su skoro sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine 1816. za vrijeme druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog.[1]

Izvori

  1. a b Burić, Ivana; Modrinić, Edi. 2014. Zrinka matičnih knjiga (PDF). Državni arhiv u Zadru. Zadar. Pogreška u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "daz" definirano više puta s različitim sadržajem

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Matična knjiga