Nukleinske kiseline: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: oc:Acid nucleïc
SieBot (razgovor | doprinosi)
Redak 18: Redak 18:
[[cs:Nukleová kyselina]]
[[cs:Nukleová kyselina]]
[[da:Nukleinsyre]]
[[da:Nukleinsyre]]
[[de:Nukleinsäure]]
[[de:Nukleinsäuren]]
[[el:Νουκλεϊκά οξέα]]
[[el:Νουκλεϊκά οξέα]]
[[en:Nucleic acid]]
[[en:Nucleic acid]]
Redak 50: Redak 50:
[[su:Asam nukléat]]
[[su:Asam nukléat]]
[[sv:Nukleinsyra]]
[[sv:Nukleinsyra]]
[[th:กรดนิวคลีอิก]]
[[tr:Nükleik asit]]
[[tr:Nükleik asit]]
[[uk:Нуклеїнові кислоти]]
[[uk:Нуклеїнові кислоти]]

Inačica od 28. prosinca 2007. u 05:14

Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetičke informacije. To su linearni polimeri koji se sastoje od različitih nukleotida, poredanih u genetički predodređenom slijedu koji je nositelj njihove uloge informacijskih makromolekula.

Nukleotidi su međusobno povezani preko fosfatne skupine. Do uspostavljanja tzv. 3', 5' fosfodiesterske veze dolazi reakcijom kondenzacije hidroksilnih skupina na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva energiju (nukleotidi u reakciju stupaju kao nukleozid-trifosfati) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu sparivanja baza i vežu s obzirom na poredak komplemenata u predlošku.

Nukleinske kiseline se razlikuju po kemizmu i ulozi u stanici. Dva osnovna tipa su:

  • DNK (deoksiribonukleinska kiselina) – sadrži deoksiribozu, spremište je genetičke informacije, uglavnom sadržana u jezgri
  • RNK (ribonukleinska kiselina) – sadrži ribozu, sudjeluje u ekspresiji informacija tijekom sinteze proteina, stvara se u jezgri