Utilitarizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Razgovor:Utilitarizam premješteno na Utilitarizam: sređeno |
dopuna |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Utilitarizam''' je [[etika| |
'''Utilitarizam''' je [[etika|etička]] teorija koja smatra da je cilj moralnosti povećati ukupnu [[sreća|sreću]] u svijetu, tj. promicati opće dobro (prema [[Jeremy Bentham|Jeremyju Benthamu]], koji je uveo pojam [[1781]]. godine). [[John Stuart Mill]] je teoriju ipak malo drugačije shvatio. Utilitarizam (''utilita'' - korist, svrha, etimološki) predstavlja s druge strane etičku, pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu principa korisnosti. |
||
== Vidi == |
|||
* [[Niccolò Machiavelli]] |
|||
* [[Altruizam]] |
|||
[[Kategorija:Etički pojmovi]] |
[[Kategorija:Etički pojmovi]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[ar:نفعية]] |
|||
[[ca:Utilitarisme]] |
|||
[[da:Utilitarisme]] |
|||
[[de:Utilitarismus]] |
|||
[[en:Utilitarianism]] |
|||
[[et:Utilitarism]] |
|||
[[el:Ωφελιμισμός]] |
|||
[[es:Utilitarismo]] |
|||
[[eo:Utilismo]] |
|||
[[fr:Utilitarisme]] |
|||
[[is:Nytjastefna]] |
|||
[[it:Utilitarismo]] |
|||
[[he:תועלתנות]] |
|||
[[hu:Haszonelvűség]] |
|||
[[mk:Утилитаризам]] |
|||
[[nl:Utilitarisme]] |
|||
[[ja:功利主義]] |
|||
[[no:Utilitarismen]] |
|||
[[pl:Utylitaryzm]] |
|||
[[pt:Utilitarismo]] |
|||
[[ro:Utilitarism]] |
|||
[[ru:Утилитаризм]] |
|||
[[simple:Utilitarianism]] |
|||
[[sk:Utilitarizmus]] |
|||
[[fi:Klassinen utilitarismi]] |
|||
[[sv:Utilitarism]] |
|||
[[ta:பயனெறிமுறைக் கோட்பாடு]] |
|||
[[tr:Faydacılık]] |
|||
[[uk:Утилітаризм]] |
|||
[[zh:功利主义]] |
Inačica od 19. siječnja 2008. u 18:24
Utilitarizam je etička teorija koja smatra da je cilj moralnosti povećati ukupnu sreću u svijetu, tj. promicati opće dobro (prema Jeremyju Benthamu, koji je uveo pojam 1781. godine). John Stuart Mill je teoriju ipak malo drugačije shvatio. Utilitarizam (utilita - korist, svrha, etimološki) predstavlja s druge strane etičku, pravnu, socijalnu, ekonomsku i psihološku teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu principa korisnosti.