Mixtec: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 16: Redak 16:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.newadvent.org/cathen/10409a.htm Mixteca Indians]
*[http://www.newadvent.org/cathen/10409a.htm Mixteca Indians]
*[http://www.native-languages.org/mixtec.htm Mixtec Indian Language (Mixteco)]
*[http://www.britannica.com/eb/article-9053072/Mixtec Mixtec]


[[Kategorija:Mixtecan]]
[[Kategorija:Mixtecan]]

Inačica od 20. veljače 2008. u 13:25

Mixtec (Mixteca, Mixteco), jedan od najznačajnijih indijanskih naroda iz Oaxace, Guerrera i Pueble, Meksiko. Mišteki su vjerojatno još prije dolaska Tolteka (možda oko 700 ili u kasnom 7. stoljeću) na središnji plato, bili pod utjecajem visokociviliziranih Olmeka, te postali nositelji napredne planinske kulture. Negdje oko 900. Mišteki se šire prema jugu, u doline Oaxace, domovini naroda Zapoteca i zauzeli njihove gradove Monte Albán i Mitla. Između Mišteka i Zapoteka došlo je do ratova koji su potrajali sve do kraja 15. stoljeća, kada su se morali ujediniti u borbi protiv strašnog neprijatelja. Pojavili su se Asteci, veoma ekspanzivan narod koji je prinosio ljudske žrtve za svoje krvoločne bogove. Ovaj savez nije dugo potrajao jer su se Zapoteci priklonili Astecima, a dolaskom Španjolaca u ranom 16. stoljeću okrenuli su se i protiv Asteka i sklopili savez sa Cortesom. Mišteki su ostali voditi borbe sa Španjolcima sve dok ih nije pokorio Pedro de Alvarado.

Jezik

Mišteki se služe sa velikim brojem jezika (danas sa 52) koji pripadaju porodici Mixtecan, a vodi se kao dio Velike porodice Oto-Manguean.

Kultura

Kulturu Mišteka proučavali su Michael E. Smith, Kent Flannery, Joyce Marcus, John Monaghan i M. Romero Frizzi. Klasična kultura Mišteka trajala je od 300-800 i post-klasična od 800. do španjolskog osvajanja. Ona poznaje veoma fine radove u kamenu, metalu, drvetu i kostima, i bojenu polikromnu lončariju, a iza njih je ostalo i nekoliko dokumenata pisanih mištečkim sistemom, za koji Mary Elizabeth Smith, koja je proučila mištečke kodekse, kaže da je logografski. Kodeksi Mišteka pisani su na kožama ili papiru od kore drveta. Mištečki kodeksi (u pl. códices) su: Codex Nuttall (ili Zouche-Nuttall), s 47 listova, koji se danas nalazi u 'Museum of Mankind' , British Museum, London; Codex Columbino ili Codex Alfonso Caso (s 24 listova), Codex Becker I (16) i Codex Becker II (4 lista), nalaze se u 'Museum für Volkerkunde' , Vienna; Codex Vindobonensis (ili Codex Vienna) s 52 lista u 'Oesterreichische Nationalbibliothek' , Beč; Codex Selden II (ili Selden Roll) u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Selden I 3135 A.2 sa 20 listova u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Bodley 2858 (23 lista) u Bodleian Library, Oxford, Engleska;

Literatura

  • A. K. Romney, The Mixtecans of Juxtlahuaca, Mexico (1966); R. Wauchope, ed., Handbook of Middle American Indians, Vol. VII: Ethnology (ed. by E. Z. Vogt, 1969).
  • Monaghan, John. 2001. Mixtec history, culture and religion. In Archaeology of Ancient Mexico and Central America. Susan Toby Evans and David L. Webster, eds. Garland, NYC.
  • Sousa, Lisa and Kevin Terraciano 2003 The 'original conquest' of Oaxaca: Nahua and Mextec accounts of the Spanish conquest. Ethnohistory 50(2):349-400.
  • van Doesburg, Bas 2001 The Codex Porfirio Diaz and the map of Tutepetongo: The curious relationship between pictography and glosses in Oaxacan screenfolds. Ethnohistory 48(3):403-432.

Vanjske poveznice