Valonija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
| [[Li Tchant des Walons]] |
| [[Li Tchant des Walons]] |
||
|- |
|- |
||
| [[Popis državnih krilatica|Regionalni moto]] |
| [[Dodatak:Popis državnih krilatica|Regionalni moto]] |
||
| ''Walon todi!'' (''Valonija zauvijek!'') |
| ''Walon todi!'' (''Valonija zauvijek!'') |
||
|} |
|} |
||
{{tab-predl}} |
|||
'''Valonija''' (franc. ''Wallonie'', njem. ''Wallonien'', [[valonski]]: ''Walonreye'', [[nizozemski]]: ''Wallonië'') ili '''Valonska regija''' je južna, frankofona regija [[Belgija|Belgije]] i federalna jedinica čiji je glavni grad [[Namur (grad)|Namur]]. Službeni jezici su [[francuski]] i [[njemački]]. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države. |
'''Valonija''' (franc. ''Wallonie'', njem. ''Wallonien'', [[valonski]]: ''Walonreye'', [[nizozemski]]: ''Wallonië'') ili '''Valonska regija''' je južna, frankofona regija [[Belgija|Belgije]] i federalna jedinica čiji je glavni grad [[Namur (grad)|Namur]]. Službeni jezici su [[francuski]] i [[njemački]]. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države. |
||
Inačica od 31. kolovoza 2008. u 12:45
| |
 | |
| Službeni jezici | francuski, njemački |
| Glavni grad | Namur |
| Ministarski predsjednik | Elio Di Rupo |
| Površina – Ukupno |
16,844 km² |
| Stanovništvo – Ukupno (2002.) – Gustoća |
3,358,560 stanovnika 199.39/km² |
| Regionalna himna | Li Tchant des Walons |
| Regionalni moto | Walon todi! (Valonija zauvijek!) |
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.
Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:
Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.
Demografija i jezik
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
Ekonomija
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.
Vidi još
Vanjske poveznice
- U kojoj državi mi živimo ? (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
- Službena stranica Valonije
- Gospodarska stranica Valonije
- Službena stranica valonske vlade
- Gospodarsko i socijalno vijeće Valonije
- Zajednica gradova i općina Valonije
- Enciklopedija o valonskom pokretu
- Osnivanje Valonije, povijest i sl.
- Mouvement du Manifeste wallon
| |||||||||||||
