Betina: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
m Bot: standardizacija |
||
Redak 32: | Redak 32: | ||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
[[ |
[[Datoteka:49ljeto98.jpg|mini|Marina u Betini]] |
||
Veći dio otoka prekriven je stablima [[maslina]] i [[smokva|smokava]], tako da su to glavne tradicionalne poljoprivredne kulture koje uzgaja domaće stanovnistvo. U povijesti je ostalo zapisano da se ondje proizvodilo vrhunsko [[vino]]. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je [[ribarstvo]] i [[stočarstvo]]. |
Veći dio otoka prekriven je stablima [[maslina]] i [[smokva|smokava]], tako da su to glavne tradicionalne poljoprivredne kulture koje uzgaja domaće stanovnistvo. U povijesti je ostalo zapisano da se ondje proizvodilo vrhunsko [[vino]]. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je [[ribarstvo]] i [[stočarstvo]]. |
||
Inačica od 5. siječnja 2009. u 23:22
Betina | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Šibensko-kninska |
Općina/grad | Tisno |
Površina[1] | 17,8 km2 |
Visina | 0 mnm |
Koordinate | 43°48′N 15°37′E / 43.80°N 15.62°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 718 |
– gustoća | 40 st./km2 |
Poštanski broj | 22243 Murter |
Betina na zemljovidu Hrvatske |
Betina je naselje na otoku Murteru, administrativno pripada općini Tisno i samo je 7 km udaljena od Tisnog (općinskog središta), gdje pokretni most spaja otok sa kopnom.
Povijest
Najveći i kopnu najbliži otok Šibenskog arhipelaga bio je naseljen od starih Ilira (pleme Liburna) još u prethistorijsko doba. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum izmedju Betine i Murtera, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru.
Betina se prvi put u povijesti spominje 1423. godine kada je u njoj živjelo 15 osoba u 8 kuća, što nas upućuje na još raniji postanak naselja. Godine 1597. u Betini je 16 kuća, a 1678. 52 obitelji s oko 350 stanovnika. Od sredine 16. stoljeća naseljavaju je izbjeglice iz Vrane, pogotovo tijekom 1573. kada Vrana pada u turske ruke. Crkva se istom gradi u 15. stoljeću, avjerojatno je bila posvećena Sv. Franji Asiškome, jer je u blizini naselja, na otočiću Sustipancu, postojao samostan franjevaca trećeredaca koji su pastoralno opsluživali Betinu.
Stanovništvo
U Betini danas, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 774 stanovnika.
Gospodarstvo
Veći dio otoka prekriven je stablima maslina i smokava, tako da su to glavne tradicionalne poljoprivredne kulture koje uzgaja domaće stanovnistvo. U povijesti je ostalo zapisano da se ondje proizvodilo vrhunsko vino. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je ribarstvo i stočarstvo.
Mjesto je vrlo poznato i po svojim majstorima brodograditeljima u drvu. Još je 1848. godine otvoreno, u to vrijeme, vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas, pa se u betinskom brodogradilištu mogu graditi ili vršiti popravci na brodovima i do 300 tona težine. U novije vrijeme, turizam je najznačajnije gospodarska grana mjesta. U mjestu postoji i Marina Betina, što pruža mogućnost razvoja nautičkog turizma.
Kultura i sport
U Betini djeluje Kulturno umjetničko društvo "Zora" koje svojim dugogodišnjim djelovanjem čuva od propadanja kulturne običaje mjesta. Također djeluje i glazbeno umjetnička udruga " Kutak " koja pridonosi razvoju moderne i progresivne glazbe. Svako se ljeto održava smotra folklora zvana " Dan Brganje" na središnjem betinskom trgu.
Aktivno djeluju i boćarski klub "Betina", muški malonogometni klub "Kalafat", vaterpolski klub "Brodograditelj", jedriličarski klub " Žal" te ženski malonogometni klub "Betina".
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Betina |