Muhammad Yunus: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Profesor dr. '''Muhammad Yunus'''{{transliteracija}} (bengalski: মুহাম্মদ ইউনুস Muhammod Iunus); [[Chittagong]], ([[28. lipnja]] [[1940]].), [[bangladeš]]ki [[ekonomija|ekonomist]] i [[banka]]r. |
Profesor dr. '''Muhammad Yunus'''{{transliteracija}} (bengalski: মুহাম্মদ ইউনুস Muhammod Iunus); [[Chittagong]], ([[28. lipnja]] [[1940]].), [[bangladeš]]ki [[ekonomija|ekonomist]] i [[banka]]r. |
||
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] u [[2006]]. godini kao utemeljitelj koncepta [[mikrokredit]]a, kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite. Utemeljitelj je Grameen |
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] u [[2006]]. godini kao utemeljitelj koncepta [[mikrokredit]]a, kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite. Utemeljitelj je [[Grameen banka|Grameen banke]] s kojom dijeli nagradu za rad na ekonomskom i socijalnom razvoju najsiromašnijih. |
||
Prvi je dobitnik Nobelove nagrade iz Bangladeša. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i 26 počasnih doktorata. Autor je knjige "Banker to the poor". |
Prvi je dobitnik Nobelove nagrade iz Bangladeša. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i 26 počasnih doktorata. Autor je knjige "Banker to the poor". |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
Njegov prvi zajam sastojao se od 27 dolara iz vlastita džepa ženi koja se bavila izradom pokućstva od bambusa. |
Njegov prvi zajam sastojao se od 27 dolara iz vlastita džepa ženi koja se bavila izradom pokućstva od bambusa. |
||
Tijekom [[1976]]. godine osniva Grameen |
Tijekom [[1976]]. godine osniva [[Grameen banka|Grameen banku]] kako bi davao zajmove siromašnim stanovnicima Bangladeša. Od tada Grameen banka je izdala više od 5,1 milijarde dolara za oko 5,3 milijuna stanovnika Bangladeša. Kako bi osigurala vraćanje zajmova banka koristi sistem "solidarnih grupa". Te male neformalne grupe prijavljuju se zajednički za zajmove, a njihovi članovi su sudužnici koji se međusobno potpomažu u nastojanjima za ekonomskim napretkom. |
||
Uspjeh modela Grameen je inspirirao slična nastojanja u zemljama u razvoju, pa čak i u industrijski razvijenim zemljama poput [[SAD]]-a. Grameen model financiranja je primijenjen u 23 zemlje u svijetu. |
Uspjeh modela Grameen je inspirirao slična nastojanja u zemljama u razvoju, pa čak i u industrijski razvijenim zemljama poput [[SAD]]-a. Grameen model financiranja je primijenjen u 23 zemlje u svijetu. |
||
Inačica od 10. veljače 2009. u 22:27
Profesor dr. Muhammad Yunus[kriva transliteracija] (bengalski: মুহাম্মদ ইউনুস Muhammod Iunus); Chittagong, (28. lipnja 1940.), bangladeški ekonomist i bankar.
Dobitnik je Nobelove nagrade za mir u 2006. godini kao utemeljitelj koncepta mikrokredita, kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite. Utemeljitelj je Grameen banke s kojom dijeli nagradu za rad na ekonomskom i socijalnom razvoju najsiromašnijih.
Prvi je dobitnik Nobelove nagrade iz Bangladeša. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i 26 počasnih doktorata. Autor je knjige "Banker to the poor".
Yunus je započeo svoju borbu protiv siromaštva tijekom 1974. godine tijekom velike gladi u Bangladešu. Otkrio je kako vrlo maleni zajmovi mogu značajno poboljšati preživljavanje najsiromašnijih. U to vrijeme pokrenuo je istraživački projekt o ekonomiji u ruralnim krajevima.
Njegov prvi zajam sastojao se od 27 dolara iz vlastita džepa ženi koja se bavila izradom pokućstva od bambusa.
Tijekom 1976. godine osniva Grameen banku kako bi davao zajmove siromašnim stanovnicima Bangladeša. Od tada Grameen banka je izdala više od 5,1 milijarde dolara za oko 5,3 milijuna stanovnika Bangladeša. Kako bi osigurala vraćanje zajmova banka koristi sistem "solidarnih grupa". Te male neformalne grupe prijavljuju se zajednički za zajmove, a njihovi članovi su sudužnici koji se međusobno potpomažu u nastojanjima za ekonomskim napretkom.
Uspjeh modela Grameen je inspirirao slična nastojanja u zemljama u razvoju, pa čak i u industrijski razvijenim zemljama poput SAD-a. Grameen model financiranja je primijenjen u 23 zemlje u svijetu.