Olovni sjajnik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m slika |
m →Izvori: greška |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
== Vidi i == |
== Vidi i == |
||
* [[Popis minerala]] |
* [[Popis minerala]] |
||
| ⚫ | |||
--> |
--> |
||
{{mrva-kem}} |
{{mrva-kem}} |
||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Minerali]] |
[[Kategorija:Minerali]] |
||
Inačica od 11. veljače 2009. u 19:57
Galenit je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid. Predstavlja najvažniji izvor olova. Uglavnom se dobija iz nalazišta u vapnencu, kakvih ima u SAD-u, zapadnoj Europi, Australiji i Čileu. Ekonomskoj isplativosti nekih nalazišta pridonosi i prisustvo srebra.
Galenit se najčešće javlja u obliku savršene kocke, a često je i zajedno s drugim mineralima, primjerice, kvarcom ili piritom. Cijepa se po stranama kocke zbog rasporeda atoma olova i sumpora u kristalnoj rešetci. Pri lomljenju, površina kristala sastoji se od mnogo sitnih "stepenica". Sjaj galenita je sličan sjaju metalnog olova, a često je i srebranaste boje, dok mu je prah olovnosiv.
Izvori
- Sims, R. F. i suradnici, 1989. Stijene i minerali. Vuk Karadžić, Beograd
- Grupa autora, 2003. Atlas fosila i minerala. Kreativni centar, Beograd
Nedovršeni članak Olovni sjajnik koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.