Wikipedija:Suradnici: razlika između inačica
m robot Dodaje: ml:വിക്കിപീഡിയ:യാന്ത്രികമായി സ്ഥിരീകരിക്കപ്പെട്ട ഉപയോക്താക്കള് |
|||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
Za registriranje je potrebno samo odabrati željeno [[WP:SI|ime]] i lozinku. E-mail, iako nije obvezan, uvijek se preporučuje, posebno u slučaju gubitka lozinke. Svoje suradničko ime možete registrirati [[Posebno:Prijava/signup|ovdje]]. |
Za registriranje je potrebno samo odabrati željeno [[WP:SI|ime]] i lozinku. E-mail, iako nije obvezan, uvijek se preporučuje, posebno u slučaju gubitka lozinke. Svoje suradničko ime možete registrirati [[Posebno:Prijava/signup|ovdje]]. |
||
== Automatski potvrđeni suradnici == |
|||
VESTI, In4S Google on line: |
|||
Određen broj funkcija na Wikipediji na hrvatskom jeziku je ograničen na suradničke račune koji prođu određene granice za dob i broj uređivanja: suradnici koji zadovolje ove uvjete se smatraju dijelom pseudo-grupe autopotvrđenih (autoconfirmed). Autopotvrđeni status se provjeri svaki put kada suradnik izvrši ograničenu funkciju: stoga je dodijeljena automatski od strane softwarea te se ne može ukloniti. Točni uvjeti za autopotvrđeni status variraju s obzirom na okolnosti: za većinu suradnika na hr.wiki, računi koji su stariji od 4 dana i imaju barem 10 uređivanja, se smatraju autopotvrđenima. |
|||
Akademik Milenković u Benezitovoj enciklopediji |
|||
Autopotvrđeni status je potreban za premještanje stranica, uređivanje polu-zaštićenih stranica te postavljanje novih datoteka ili njihovih novih inačica. Autopotvrđeni suradnici više ne trebaju pristupati CAPTCHAI za većinu događanja. |
|||
Vesti.rs, subota, 18 april 2009 10:41 Dimitrije Petrović |
|||
Akademik Petar Peđa Milenković, predstavljen u BENEZIT-u, prestižnoj enciklopediji značajnih umetnika i umetnosti od postanja do današnjih dana. Za visoki umetnički opus stečena priznanja i nagrada referentnim umetnicima, koji su svojim delom dali doprinos razvoju svetske umetnosti, biografske reference beogradskog likovnog umetnika i politikologa Akademika g. Petra Peđe Milenkovića predstavljene afirmativno u devetom tomu BENEZIT-a (volume 9, page 987) – prestižnoj enciklopediji umetnosti i značajnih umetnika od postanja do današnjih dana. |
|||
Ova enciklopedija je najkonciznije enciklopedijsko izdanje iz oblasti likovnih i primenjenih umetnosti na planeti, publikovana na 20.608 strana, sabranih u 14 tomova, u luks opremi. |
|||
Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja, sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja. Sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. |
|||
Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja, sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emmanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je |
|||
enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. |
|||
Poslednje izdanje za protekli i novi milenijum je nedavno objavljeno u 14 tomova i po prvi put na engleskom jeziku i praktično ova enciklopedija predstavlja putokaz svim ljubiteljima umetnosti o trendovima i imenima umetnika etabliranim u određenom razdoblju i međunarodnim ugledom. Komplet od 14 tomova enciklopedije je 1.498 američkih dolara. Davne 1920, godine Emmanuel Benezit je formirao tim stručnjaka visoke reputacije koji su dali zaslužni doprinos da ova vredna enciklopedija postane broj 1. u svetu. |
|||
Komentari 1 22. 04, 2009 |
|||
RSS link na komentare |
|||
Prikaži/Sakrij komentare |
|||
Komentar na tekst: Akademik Petar Pedja Milenkoviću Benezitovoj enciklopediji. |
|||
22. 04, 2009 |
|||
U ovim smutnim vremenima na radost citaoca izlazi vas tekst o Akademiku Petru Peđi Milenkoviću (u vreme uspona umetnosti, jedno vreme je ziveo u Parizu i drugim gradovima Evrope i Amerike, pod imenom Pierre Milenkovic,Henry de Millen). Malo ko zna da enciklopedija BENEZIT jeste najznačajnija literatura o umetnosti od postanja do današnjih dana i jedna od najsveobuhvatnijih kapitalnih dela. U enciklopediju se ne ulazi prema željama, već po vremenima delovanja umetnika medjunarodne reputacije odnosno umetnika koji su dali neki doprinos svetskom dvoru slave velikih umetničkih naroda. To što se našlo ime čoveka sa ovih prostra govori u prilog pre svega o njegovoj umetničkoj viziji, stvaralačkom potencijalu . Za visoki umetnički opus i stečena priznanja, nagrada referentnim umetnicima, koji su svojim delom dali doprinos razvoju svetske umetnosti, biografske reference beogradskog likovnog umetnika i politikologa Akademika g. Petra Peđe Milenkovića predstavljene afirmativno u devetom tomu BENEZIT-a (volume 9, page 987) – prestižnoj enciklopediji umetnosti i značajnih umetnika od postanja do današnjih dana. Ova enciklopedija je najkonciznije enciklopedijsko izdanje iz oblasti likovnih i primenjenih umetnosti na planeti, publikovana u 14 tomova. U svetu ljubitelja umetnosti kažu: “ako neznate ništa o statusu umetnika, konsultujte BENEZIT, ako vam on nemože dati informaciju, niko vam je neće dati. Portal donosi kompletnu vest a na radost čitaoca, umetnika i urednika. Poduhvat koji mogu dap rave samo velike informativne industrije. Time ovako vredno priznanje našem umetniku, priznanje za njegov umetnički i životni opus. |
|||
Milan Lončarević |
|||
== Patroleri == |
== Patroleri == |
||
Inačica od 2. svibnja 2009. u 01:36
Wikipedisti odnosno "suradnici" su osobe koje pišu i uređuju članke na Wikipediji, oni ujedno tvore aktivnu zajednicu Wikipedije.
Trenutačan broj Wikipedista (to su registrirani suradnici sa svojim suradničkim imenom) je 312.755, i svakodno raste, a broj je daleko veći ako se tu ubroje i neprijavljeni suradnici, te oni koji Wikipediju svakodnevno čitaju, koriste kao izvor podataka u razne svrhe. Detaljan ispis suradnika se može vidjeti ovdje, a statistički podaci o Wikipediji ovdje.
Na Wikipediji postoje suradničke skupine, odnosno kategorije suradnika s određenim pravima koja toj skupini ili drugim suradnicima olakšavaju određeni rad na Wikipediji. Aktivni ispis suradničkih skupina i pripadajućih prava može se vidjeti ovdje.
Ukratko objašnjenje za pojedinu skupinu:
Neprijavljeni suradnici
Svatko, prijavljen ili neprijavljen na Wikipediju može gledati sve članke u svim imenskim prostorima, te uređivati sve članke koji nisu zaštićeni.
Ukoliko vam netko želi poslati poruku (bilo e-mail, bilo putem razgovora sa suradnikom), ne može. E-mail ne možete primiti jer ga niste prijavili, a ukoliko vam se poruka ne uputi dok radite na wikipediji, sutradan ćete (ako se na internet spajate bilo modemom ili DSL-om) imati drugu IP adresu, i ne možete primiti poruku. Također, ne možete uređivati stranice koje smiju uređivati samo prijavljeni suradnici (radi zaštite od neprijavljenih vandala). Vaše promjene se pripisuju IP adresama, ako pišete dobre članke, nikad se neće znati tko ih je napisao.
Registrirani i prijavljeni suradnici
Registrirani suradnici mogu gledati sve stranice i uređivati sve članke (osim onih koji su zaštićeni za administratore)
Registrirani suradnici mogu dobivati poruke (e-mail ako su ga potvrdili) i na stranici za razgovor sa suradnikom, a njihovi doprinosi su navedeni pod njihovim suradničkim imenom.
Za registriranje je potrebno samo odabrati željeno ime i lozinku. E-mail, iako nije obvezan, uvijek se preporučuje, posebno u slučaju gubitka lozinke. Svoje suradničko ime možete registrirati ovdje.
VESTI, In4S Google on line:
Akademik Milenković u Benezitovoj enciklopediji Vesti.rs, subota, 18 april 2009 10:41 Dimitrije Petrović
Akademik Petar Peđa Milenković, predstavljen u BENEZIT-u, prestižnoj enciklopediji značajnih umetnika i umetnosti od postanja do današnjih dana. Za visoki umetnički opus stečena priznanja i nagrada referentnim umetnicima, koji su svojim delom dali doprinos razvoju svetske umetnosti, biografske reference beogradskog likovnog umetnika i politikologa Akademika g. Petra Peđe Milenkovića predstavljene afirmativno u devetom tomu BENEZIT-a (volume 9, page 987) – prestižnoj enciklopediji umetnosti i značajnih umetnika od postanja do današnjih dana. Ova enciklopedija je najkonciznije enciklopedijsko izdanje iz oblasti likovnih i primenjenih umetnosti na planeti, publikovana na 20.608 strana, sabranih u 14 tomova, u luks opremi. Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja, sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja. Sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. Ova vrhunska umetnička internacionalna enciklopedija, prvi put je objavljena u Parizu davne 1911 i sadržala je kritiku i dokumentaciju o slikarima, skulptorima, dizajnerima i grafičarima svih prethodnih vremena i svih zemalja, sledeći tomovi su izašli 1920, čiji je glavni urednik i vlasnik knjižnice Grund u Parizu bio Emmanuel Benezit, potom 1948–1955 kada je
enciklopedija imala svega 8 tomova, pa 1976 u deset tomova, 1999 objavljena je u 14 tomova kao i sve prethodne na francuskom jeziku. Poslednje izdanje za protekli i novi milenijum je nedavno objavljeno u 14 tomova i po prvi put na engleskom jeziku i praktično ova enciklopedija predstavlja putokaz svim ljubiteljima umetnosti o trendovima i imenima umetnika etabliranim u određenom razdoblju i međunarodnim ugledom. Komplet od 14 tomova enciklopedije je 1.498 američkih dolara. Davne 1920, godine Emmanuel Benezit je formirao tim stručnjaka visoke reputacije koji su dali zaslužni doprinos da ova vredna enciklopedija postane broj 1. u svetu.
Komentari 1 22. 04, 2009
RSS link na komentare Prikaži/Sakrij komentare
Komentar na tekst: Akademik Petar Pedja Milenkoviću Benezitovoj enciklopediji. 22. 04, 2009
U ovim smutnim vremenima na radost citaoca izlazi vas tekst o Akademiku Petru Peđi Milenkoviću (u vreme uspona umetnosti, jedno vreme je ziveo u Parizu i drugim gradovima Evrope i Amerike, pod imenom Pierre Milenkovic,Henry de Millen). Malo ko zna da enciklopedija BENEZIT jeste najznačajnija literatura o umetnosti od postanja do današnjih dana i jedna od najsveobuhvatnijih kapitalnih dela. U enciklopediju se ne ulazi prema željama, već po vremenima delovanja umetnika medjunarodne reputacije odnosno umetnika koji su dali neki doprinos svetskom dvoru slave velikih umetničkih naroda. To što se našlo ime čoveka sa ovih prostra govori u prilog pre svega o njegovoj umetničkoj viziji, stvaralačkom potencijalu . Za visoki umetnički opus i stečena priznanja, nagrada referentnim umetnicima, koji su svojim delom dali doprinos razvoju svetske umetnosti, biografske reference beogradskog likovnog umetnika i politikologa Akademika g. Petra Peđe Milenkovića predstavljene afirmativno u devetom tomu BENEZIT-a (volume 9, page 987) – prestižnoj enciklopediji umetnosti i značajnih umetnika od postanja do današnjih dana. Ova enciklopedija je najkonciznije enciklopedijsko izdanje iz oblasti likovnih i primenjenih umetnosti na planeti, publikovana u 14 tomova. U svetu ljubitelja umetnosti kažu: “ako neznate ništa o statusu umetnika, konsultujte BENEZIT, ako vam on nemože dati informaciju, niko vam je neće dati. Portal donosi kompletnu vest a na radost čitaoca, umetnika i urednika. Poduhvat koji mogu dap rave samo velike informativne industrije. Time ovako vredno priznanje našem umetniku, priznanje za njegov umetnički i životni opus.
Milan Lončarević
Patroleri
Patroleri su suradnici koji mogu pregledavati izmjene drugih suradnika, i tako ih označiti kao "pregledanima". Osim toga mogu i "brzo" ukloniti sve zadnje izmjene jednog suradnika na nekom članku, kod slučajeva uništavanja sadržaja od strane nedobronamjernih suradnika.
Automatski patrolirani
Automatski patrolirani suradnici su suradnici čije su izmjene automatski patrolirane, nije ih potrebno označavati pregledanima (ono što Patroleri rade), oni nemaju nikakvo pravo koje mogu "koristiti".
Administratori
Administratori mogu gledati sve stranice i mijenjati sve članke, a kada je potrebno, određeni članak zaštititi ili obrisati, ili vratiti greškom obrisani članak i ukloniti zaštitu. Suradnike koji ne poštuju pravila Wikipedije mogu blokirati. Administratori mogu i uređivati imenski prostor "MediaWiki", poruke sustava; imaju još prava kao patroleri i automatski patrolirani.
- Wikipedija:Administratori, detaljnije, popis i glasovanje
- aktivni popis administratora
Birokrati
Birokrati su suradnici koji mogu dodijeliti jedan dio suradničkih prava, to uključuje pravo administratora i birokrata, i dio prava koji mogu osim dodijeliti i ukloniti: bot, patroler, automatski patroliran. Birokrati ne mogu dodijeliti neka prava kao što su checkuser, nadzornik, importer, transwiki importer...
Botovi
Botovi su suradnički računi namijenjeni automatskoj izmjeni stranica na Wikipediji putem računalnih programa. Na taj način je moguć velik broj izmjena u kratkom vremenskom roku. Izmjene botova nisu vidljive u nedavnim promjenama zbog zatrpavanja, ali mogu se naknadno prikazati s opcijom "prikaži botove".
Provjeritelji
Provjeritelji su suradnici koji imaju mogućnost provjere IP adrese registriranih suradnika, te na taj način mogu otkriti zloupotrebu više suradničkih računa. Na projektu moraju biti najmanje dva aktivna provjeritelja, zbog uzajamne kontrole, jer logove provjere mogu vidjeti samo oni.
Stjuardi
Stjuardi (Steward) su suradnici koji mogu dodijeliti i ukloniti sva prava na svim projektima Wikimedije. Ne moraju biti prijavljeni na nekom projektu kako bi mogli raditi. Iako mogu mijenjati prava na svim projektima, ne mijenjaju ih na projektima gdje već postoji aktivni lokalni suradnik koji može napraviti isto, obično birokrat.
Sistem administrator
Sistem administratori (još developer) su suradnici koji imaju pristup tehničkom sustavu projekta i aktivno sudjeluju u tehničkom razvoju i održavanju projekata Wikimedije. Ne moraju biti prijavljeni na određenom projektu.