Braća Miladinov

Konstantin Miladinov

Braća Miladinov, Dimitar (Struga, 1810. - Istambul, 23. siječnja 1862.) i Konstantin Miladinov (Struga, 1830. - Istambul, 18. siječnja 1862.), osnivači su nacionalnog preporoda u Makedoniji i Bugarskoj sredinom devetnaestog stoljeća.

Obitelj Miladinov

Dimitar i Konstantin Miladinov rođeni su u obitelji grnčara Riste Miladinova i njegove supruge Sultane. To je bila brojna obitelj s osmero djece, od toga šest sinova: Dimitrij, Tane, Naum, Mate, Apostol i Konstantin i dvije kćeri: Ana i Krsta.

Životopis

Školovanje

Dimitar je od 1829. školovan u Janjini i samostanu Sv. Nauma u Ohridu, tako da je 1830. postao učitelj u Ohridu. Ostala braća su osnovno školovanje završila u Strugi, a gimnaziju u Janjini (Grčka). Srednji brat Naum Miladinov je završio Duhovnu akademiju na patrijaršijskom univerzitetu Halki u Carigradu, gdje je diplomirao na odsjeku za glazbu i gramatiku. Naum je 1843. napisao glazbeni udžbenik, prvi takve vrste u Makedoniji. Puno je pomogao braći u skupljanju građe za Zbornika jer je zapisivao i note.

Najmlađi brat Kostantin diplomirao je 1852. godine na Filozofskom fakultetu u Ateni, na odsjeku za grčku filologiju.

Pedagoški rad

S diplomama školovanih učitelja, braća su se vratila u svoj rodni kraj i otpočela pedagošku karijeru. Radeći u školi u Ohridu Dimitar se susreo s poznatim ruskim slavistom Viktorom Grigorovičem. Taj susret bio je presudan za otkrivanje ljubavi za skupljanje narodne građe makedonskog naroda. Nedugo zatim Dimitar je uz pomoć braće počeo prikupljati građu za Zbornik.

U tom vremenu Makedonija je pod vlašću Otomanskog carstva i ne samo što njezin narod trpi sluganski položaj u odnosu na vladajuće islamsko stanovništvo, već je u duhovnom pogledu podvrgnut helenizaciji preko crkvenih vlasti koje su bile podčinjene carigradskom patrijarhu, a on je bio Grk.

Dimitar Miladinov je bio panslavistički orijentiran i ubrzo je došao u sukob sa grkofilima u Bitoli, osobito s mitropolitom Venediktom. Zbog toga je napustio Bitolu i otišao raditi u obližnje selo Trnovo među Vlahe. Putovao je po Austro-Ugarskoj (Vojvodina) i upoznao se s idejama ilirizma, za koje se odmah vatreno zagrijao i prihvatio ih kao svoje.

Po povratku u rodnu Strugu 1856., Dimitar odlučuje poslati mlađeg brata Konstantina na studij slavenske filologije u Moskvu, na tamošnji Carski univerzitet. Ponijevši skupljeni materijal za budući Zbornik, Konstantin radi uz studij i na realizaciji Zbornika, priprema materijal za tisak. Usput i sam počinje pisati poeziju. I pored toga što nije napisao puno (svega 15 pjesama), njegova poezija zauzima grandiozno mjesto u makedonskoj lirici, već zbog jednog naslova - T'ga za jug. Ta pjesma je prevedena na 42 jezika u sedamdesetak prepjeva. Teška ruska zima i slabo materijalno stanje Konstantina dovode do opake bolesti - tuberkuloze 1859. Nije uspio ni u nakani da u Moskvi objavi Zbornik narodnih umotvorina, ponajviše zbog velikog otpora pravoslavnih crkvenih krugova, koji su slušali Carigradsku patrijaršiju.

U lipnju 1860. napušta Moskvu ne završivši studij i vraća se kući preko Beča. Tu se sreće s biskupom Strossmayerom, s kojim je imao kontakte još u Moskvi jer ga je informirao o svojim nastojanjima da tiska Zbornik. Josip Juraj Strossmayer prihvaća ideju da on financira izdavanje zbornika i šalje Konstantina u Zagreb, gdje se Zbornik ima tiskati.

Bugarske narodne pjesme

Bugarske narodne pjesme, 1861

Dana 24. lipnja 1861. iz tiskare Ante Jakića iz Zagreba izašao je iz tiska Zbornik narodnih umotvorina braće Miladinov - Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov, djelo od 600 makedonskih narodnih pjesama i 77 bugarskih (koje je ustupio bugarski folklorist Vasilije Čolakov). Sve do tiskanja knjige ona je imala radni naslov Makedonske narodne pjesme i promjena naslova knjige u zadnji tren predmet je kontraverzi i polemika koje traju do danas. Naslov Bugarske narodne pjesme prvi put se spominje u pismu Čolakova Franji Račkom netom pred sami tisak. U rječničkom dodatku nalazio se i prvi dio makedonsko-hrvatskog rječnika što ga je Miladinov bio spreman objaviti u cijelosti(2000 riječi), ali je odustao zbog veličine Zbornika.

Zbornik je izazvao velik odjek u slavističkim krugovima, kao i u europskoj kulturnoj javnosti. Konstantin je, sretan zbog ispunjenja životnog sna, sredinom srpnja 1861. napustio Zagreb i krenuo za rodnu Strugu. Usput se zadržao u Beogradu, gdje je saznao da mu brat Dimitar leži već preko pola godine utamničen u turskom zatvoru. I tako je umjesto za Strugu krenuo put Carigrada, gdje je i on utamničen pod optužbom da je špijun. Pod nikad razjašnjenim okolnostima braća Miladinov su umrla u Carigradskom zatvoru 1862. godine.

Vanjske poveznice

• "Bugarske narodne pjesme", Zagreb, 1861. godina, fototipija
• Zbornik (na makedonskom)

• • Makedonska znanost ne rabi naslov - Bugarske narodne pjesme, sakupljene od braće Miladinov, već samo Zbornik braće Miladinov.