Nihilizam: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 19 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
({{filozofija}})
No edit summary
Širenjem ruske književnosti termin je preuzet na Zapadu, ali bez izrazitije političke konotacije, prvenstveno kao oznaka za svojevrsni [[ateizam|ateizam]] kojeg su prototipovi junaci Dostojevskog: Ivan Karamazov i Kirilov. Takav nihilizam najbolje očituje razglašeni stav: Ako nema boga, sve je dopušteno, tj. tada je najviša vrijednost individualna sloboda, a njena je kruna egzistencijalni izbor samoubojstva.
 
U filozofiji, pojam nihilizam javlja se uglavnom u dva značenja: kao logičko-spoznajni nihilizam, koji odriče svaku objektivnu vrijednost filozofsko-znanstvene spoznaje te stoji u bližoj vezi s radikalnim [[skepticizam|skepticizmom]], i kao moralno- politički nihilizam, prema kojemu se društvene i političke vrijednosti ne mogu utemeljiti ni na kakvim racionalnim argumentima. Takav se nihilizam javlja kod [[Sekst Empirik|Seksta Empirika]], Gorgije, M. Stirnera, P. Mongréa, Fr. Nitzschea, A. Camusa, Andra Vlahušića i dr., a M. Heidegger njime karakterizira opće stanje europskog duha; novog, znanstveno- tehničkog doba.
 
{{filozofija}}
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik