Biserujka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
info kutija, commonscat, interwiki, 3 slike |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ |
{{Špilje i jame |
||
| naziv = Biserujka |
|||
| izvorni naziv = |
|||
| slika = [[Datoteka:Biserujka1.JPG|300px]] |
|||
| slika_opis = Špiljski ukrasi. |
|||
| širina-stupnjevi = 45 |
|||
| širina-minute = 11 |
|||
| širina-sekunde = 14,3 |
|||
| širina-oznaka = N |
|||
| dužina-stupnjevi = 14 |
|||
| dužina-minute = 36 |
|||
| dužina-sekunde = 35,2 |
|||
| dužina-oznaka = E |
|||
| lokacija = [[Otok]] [[Krk]] |
|||
| država = [[Hrvatska]] |
|||
| najbliži grad = Grad [[Krk (grad)|Krk]] |
|||
| površina = |
|||
| najniža razina = |
|||
| najveća visina = |
|||
| dužina = 110 m |
|||
| volumen = |
|||
| približna starost = > 16 000 godina |
|||
}} |
|||
'''Biserujka''' je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela [[Rudine]]. |
'''Biserujka''' je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela [[Rudine]]. |
||
==Naziv== |
==Naziv== |
||
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim |
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo Rudine. |
||
==Opis== |
==Opis== |
||
Redak 11: | Redak 33: | ||
==Uređivanje špilje== |
==Uređivanje špilje== |
||
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]] |
|||
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]] |
|||
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja "Biserujka" je u posljenjih 10-etak godina postala jedna od najposjećenijih |
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja "Biserujka" je u posljenjih 10-etak godina postala jedna od najposjećenijih |
||
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet |
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom. |
||
==Izvori== |
== Izvori == |
||
Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003. |
Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
⚫ | |||
{{Commonscat|Biserujka Cave}} |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Krk]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[de:Biserujka]] |
Inačica od 13. listopada 2009. u 20:25
Biserujka | |
---|---|
Špilja | |
Špiljski ukrasi. | |
Položaj | |
Koordinate | 45°11′14″N 14°36′35″E / 45.1873°N 14.6098°E (WD) |
Smještaj | Otok Krk |
Najbliži grad | Grad Krk |
Države | Hrvatska |
Fizikalne osobine | |
Dužina | 110 m m |
Približna starost | > 16 000 godina |
Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudine.
Naziv
Špilja Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo Rudine.
Opis
Premda kratka i plitka, špilja redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata stalaktitima i stalagmitima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 metra nad morem. Zbog vrlo tankog „krova“ ( 2-5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem kalcijevi spojevi se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15 °C ljeti, do oko 13°C zimi. Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ minerala, naročito željeznih i manganskih oksida po vapnencu. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem – ostaci čađe koju su ostavile baklje njezinih davnih posjetitelja. Tu živi endemski račić „Alpioniscus christiani“, ali je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i puževi , stonoge i šišmiši. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda stari oko 16 000 godina.
Uređivanje špilje
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz Senja. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave Crikveničke rivijere koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja "Biserujka" je u posljenjih 10-etak godina postala jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.
Izvori
Lešić, Denis: Otok Krk - vodič u riječi i slici, 2003.