Páprád: razlika između inačica
Tekst o povijesti je sa Wikipedije na mađarskom jeziku. |
|||
Redak 14: | Redak 14: | ||
Povijesni izvori spominju ime Páprád prvi put [[1322.]]. Pripadalo je [[sámod]]skom posjedu opatica sa [[Margitin otok|Margitina otoka]]. Te godine im je netko osporavao posjed, no državne vlasti su presudile u korist redovnica. |
Povijesni izvori spominju ime Páprád prvi put [[1322.]]. Pripadalo je [[sámod]]skom posjedu opatica sa [[Margitin otok|Margitina otoka]]. Te godine im je netko osporavao posjed, no državne vlasti su presudile u korist redovnica. |
||
Za vrijeme [[Tursko Carstvo|turske vlasti]] je pripadao crkvi. Prvotno je pripadao redovnicama [[klarise|klarisama]]. |
Za vrijeme [[Tursko Carstvo|turske vlasti]] je pripadao crkvi. Prvotno je pripadao redovnicama [[klarise|klarisama]], poslije rimske katoličke crkve. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
Inačica od 30. studenoga 2009. u 14:08
Páprád je selo na jugu Republike Mađarske.
Zauzima površinu od 12,11 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 53' 33" sjeverne zemljopisne širine i 18° 5' 50" istočne zemljopisne dužine.
Bešenca je 3 km zapadno, Gilvánfa je 3,5 km sjeverozapadno, Ózdfalu je 3 km sjeverno, Bogádmindszent je 1,5 km sjeveroistočno, Korša i Adorjás su 4,5 km, a Sámod 3,5 km jugoistočno, Idvik je 4 km južno, Vajslovo je 3 km jugozapadno, a Nagycsány je 5 km zapadno-jugozapadno.
Upravna organizacija
Upravno pripada Šeljinskom kotaru u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7838.
Povijest
Povijesni izvori spominju ime Páprád prvi put 1322.. Pripadalo je sámodskom posjedu opatica sa Margitina otoka. Te godine im je netko osporavao posjed, no državne vlasti su presudile u korist redovnica.
Za vrijeme turske vlasti je pripadao crkvi. Prvotno je pripadao redovnicama klarisama, poslije rimske katoličke crkve.
Stanovništvo
Páprád ima 202 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Skoro 3/4 stanovnika su rimokatolici, blizu petine stanovnika su kalvinisti, a u selu je i nešto grkokatolika.
Izvori
- György Györffy: Baranya vármegye